Vrelo Zemzem i izvori vode oko Kabe

Pritisak vode na izvoru je između 11 i 18,5 l/s, što znači da se svake minute izvuče oko 660 litara vode, a svakog sahata 39.600 llitara

Vrelo Zemzem je, pored Kabe, jedno od velikih znamenja Mekkei-Mukerrema. Historijat njegovog nastanka i njegovi fadileti su nam uglavnom poznati na osnovu mnogih predaja od Poslanika a.s. Ovo vrelo neprestano izvire u istim intervalima već 4.000 godina i smatra se jednim od najstarijih vrela na zemaljskoj kugli. Pritisak vode na izvoru je između 11 i 18,5 l/s, što znači da se svake minute izvuče oko 660 litara vode, a svakog sahata 39.600 litara.

Ručno izvlačenje vode iz bunara vrela Zemzem je trajalo sve do 1953. g., kada su prvi puta ugrađene pumpe za vodu kojima se voda izvlačila u veliki kazan iz kojeg se putem slavina razvodila uokolo. Kako bi se omogućilo da što veći broj ljudi uživa blagodati ove mubarek vode, vlada Saudijske Arabije je 1415. h. g., dala saglasnost jednoj velikoj korporaciji za eksploataciju vode da vrši izvlačenje vode iz vrela Zemzem i da ga distribuira dalje. Voda koja se crpi smješta se u veliki betonski bazen površine oko 15.000 m3. Odatle se transportuje širom Kraljevine Saudijske Arabije, a posebice u Medinu i Poslanikovu, a.s., džamiju, ali i širom svijeta.

Područje izloženo poplavama

Nekada se na vrelu Zemzem nalazio objekat veličine 8,3 x 10,7m. Zauzimao je površinu od oko 88,8 m2. Porušen je između 1381 – 1388. h. g. prilikom sanacije harema i proširenja prostora za tavaf. Tada je prostor za korištenje vode izmješten u podrum ispod prostora za tavaf do kojeg su vodile stepenice i gdje su se nalazile dvije odvojene prostorije za muškarce i žene. Tu se nalazilo 350 česama za korištenje, a od toga je 220 bilo za muškarce, a 130 za žene i bilo je moguće vidjeti vrelo u okviru jednog ograđenog staklenog kazana.1 Sanacije harema koje su uslijedile poslije su dovele do toga da je i taj prostor danas zatvoren. Danas se u okviru području tavafa, na mjestu vrela, nalazi samo jedna ploča na kojoj piše vrelo Zemzem.

Ono što je manje poznato, a što je dokumentovano i u nekim časopisima, je činjenica da je ovo područje oko Kabe često bilo izloženo velikim poplavama i jakim bujicama koje su nadirale dolinom Vadi Ibrahim. Nekada su te bujice bivale tako jake da bi oštetile i samu Kabu, a voda je znala dosegnuti i takvu visinu da bi ljudi plivajući činili tavaf oko Kabe. U historijskim izvorima se navodi da se upravo jedna takva bujica desila u vrijeme Muhammeda, a.s., nakon koje su Kurejšije definitivno donijeli odluku da Kabu saniraju i da je nanovo izgrade. Druga slična situacija se desila u vrijeme Omera, r.a., i od njegovog vremena pa sve do vremena kralja Fahda vladari su se mučili s time kako da riješe ovaj problem. Gradili su razne brane u Mekki i oko same Mekke kako bi kanalisali tokove vode kišnice koji su se slijevali u ovaj centralni dio grada. Konačno kvalitetno rješenje je urađeno u vrijeme kralja Fahda koji je naredio da se u centralnom dijelu Mesdžidul-harāma izgradi sistem koji će sakupljati vodu kišnicu i odvoditi je van prostora harema.

Ono što je manje poznato je činjenica da cijelo ovo područje ispod Kabe i Mesdžidul-harama ustvari leži na ogromnom vodenom bazenu i da se nekada kroz historiju ovdje nalazilo mnoštvo manjih vrela i izvora vode koja su u nekom periodu historije ovog grada bila aktivna.

Vrela Zemzema

Naime, nakon što je otkriveno vrelo Zemzem postalo krcato onima koji su imali potrebu za njegovom vodom, ljudi su krenuli za traženjem izvora vode oko Kabe vjerujući da ima još mjesta na kojima voda izvire. U stoljećima poslije iskopano je nekoliko vrela koja su bila poznata u Mekki, a čije lokacije su do danas, uglavnom, ušle u sastav Mesdžidul-harama.

Prof. dr. Fevzi Sa'ati sa Univerziteta Ummul Kura u Mekki je radio detaljna istraživanja o ovom pitanju i objavio je spisak vrela koja se nalaze u području Mesdžidul-harama, a koja su iskopana u vrijeme džahilijeta, ali i u godinama nakon Objave. To su sljedeća vrela:

1. ŠEVZEB – istočni dio Mesdžidul-harama, iza Mekamu Ibrahima gdje su se nekada nalazila vrata Benu Šejbe. Danas je to područje Metafa. Udaljeno je od Hadžerul Esveda 18 m. Iskopao ga je Ševzeb, namjesnik Muavije b. Ebi Sufjana po njegovom nalogu 41. h. g. Služilo je stanovnicima Mekke i hadžijama sve do vremena abbasijskog halife Muhammeda el-Hadija kada je zbog proširenja Harema zatvoreno.

2. UMMU DŽA’LĀN – istočni dio Mesdžidul-harama kod vrata Benu Šejbe. Iskopao ga je Abduššems b. Abdulmenaf u vrijeme džahilijeta.

3. EL-ADŽŪL – južni dio Mesdžidul-harama. Danas je to kod vrata kralja Abdulaziza. Nekada se na tom mjestu nalazila kuća Ummihane, kćerke Ebu Taliba. Iskopano je davno, još u džahilijetu u vrijeme Kusajja b. Kilaba. Poslanik, a.s., se, kad bi dolazio u Mekku, kupao vodom s ovog vrela. U vrijeme osmanlijske uprave bilo je poznato i opstajalo je sve do 1435. h. g.

4. EB - jugoistočni dio Mesdžidul-harama između vrata Umre i kralja Abdulaziza. Zatvoreno je prilikom natkrivanja Mesdžidul-harama u vrijeme kralja Fahda. Iskopao ga je Halef b. Vehb el-Džumhi u džahilijetu. Voda s ovog izvorišta je još uvijek u upotrebi.

5. ŠEFIJE – zapadna strana Mesdžidul-harama kod Suku Sagira u predjelu proširenja Harema kralja Fahda. Iskopala ga je Tubejla iz plemena Benu Esed b. Abdul ‘Izzi u vrijeme džahilijeta.

6. EL-GAMR – sjeverozapadno od Mesdžidul-harama odmah naspram vrata Umre u podnožju brda Ku'ajki'ān sa zapadne strane. I ova lokacija je do danas ušla u sastav Mesdžidul-harama. Iskopano je još u džahilijetu. Neki kažu da je to učinio Halef b. Vehb el-Džumhi, a neki El-'Ās b. Vā'il.

7. SUKJĀ ABDULLAHA B. ZUBEJRA

– sjeverna strana Mesdžidul-harama između vrata Umre i ‘Atik, u podnožju brda Ku'ajki'ān sa zapadne strane. Iskopao ga je Abdullah b. Zubejr, r.a., i danas se nalazi u sklopu Mesdžidul-harama sa sjeverne strane.

8. EL-’IDŽLE – sjeverni dio Mesdžidul-harama sa zapadne strane brda Kua'jki'an. Nekada su se tu nalazila vrata po imenu El-'Idžle (El-Basitijje) koja je izgradio Abdullah b. Zubejr, r.a.

9. Vrelo kod vrata EL-KUTB - sjeverni dio Mesdžidul-harama, naspram lokacije Darun-Nedva,

sjeveroistočno od Kabe. To je otprilike u pravcu Hidžr Ismaila. Ovo vrelo je iz islamskog perioda i do danas je ušlo u prostor obavljanja tavafa, a nekada se nalazilo u podnožju brda Ku'ajki'an.

10.Vrelo kod vrata ES-SULEJMANIJJE – sjeveroistočni dio Mesdžidul-harama. Iskopano je u vrijeme Abdullaha b. Zubejra, a kasnije je pripalo medresi Sulejmaniji koja se nalazila na tom mjestu u vrijeme Osmanlija.

11. EL-MAHKEME – sjeveroistočni dio Mesdžidul-harama kod vrata

Ed-Durejba. Danas je to negdje na kraju prostora za tavaf. Iskopano je u vrijeme islama, a vrata Ed-Durejba su danas poznatija pod nazivom Babus-Selam.

12. EL-MED’ŪN – zapadni dio Mesdžidul Harama u podnožju brda

Kua'jki'an. Iskopano je u vrijeme džahilijeta i služilo je stanovnicima Mekke i hadžijama u Mekki. Ušlo je u sastav Harema u vrijeme kralja Abdullaha b. Abdulaziza.

13. ER-RĀJE HALID B. VELID – sjeverozapadni dio Mesdžidul Harama. Naziv se pripisuje Halidu b. Velidu zbog toga što je iz tog smjera Halid b. Velid ušao u Mekku na dan njenog oslobođenja. Iskopano je u vrijeme islama, a ušlo je u sastav harema u vrijeme kralja Abdullaha.

14. KUBŪRU-Š-ŠEB KE – sjeverozapadni dio Mesdžidul-harama, s lijeve strane onome ko izađe iz tunela Suku Sagir. Iskopano je prije Objave i voda s ovog vrela je korištena sve do 1310. h. g., kada je i mezarje koje se tu nalazilo zatvoreno, a vrelo zatrpano.

15. REM – sjeveroistočni dio Mesdžidul-harama, danas je to područje

tavafa. Iskopao ga je Abduššems b. Abdulmenaf u džahilijetu, a ušao je u sastav Mesdžidul-harama u vrijeme abasijskog halife

Ebu Dža'fer el-Mensura.

16. SEDŽELE – jugozapadno od Mesdžidul-harama u području Harema između Safe i Merve. Prvo ga je iskopao Kusajj b. Kilab u vrijeme džahilijeta, a to je ponovo učinio i Džumejr b. Mut'ib b. Džumejr. Koristilo se sve do proširenja Harema kada je lokacija ušla u njegov sastav.

17. BENI NEVFEL – na ulazu u Mesdžidul-haram sa jugozapadne strane između Safe i Merve. Iskopao ga je Hašim b. Abdi Menaf

prije islama.

18. EL-ĀBĀRU-S-SEB’ - južni dio Mesdžidul-harama, ispred vrata Bazan koja imaju više naziva: Benu ‘Ā'iz, En-Ne'ūš, Babu-z-Zejt.

19. ES-SERJĀ – jugoistočni dio Mesdžidul-harama. Iskopano je prije islama od strane Abdullaha b. Džed'ana iz plemena Benu Tejm b. Murre.

20.‘IKRIME – jugoistočno od Mesdžidul-harama kod vrata kralja Abdulaziza. Iskopano je u vrijeme islama od strane ‘Ikrime b. Halida b. el-'Āsa.

21. EL-HAF R – jugoistočno od Mesdžidul-harama u dijelu koji se izgradile Osmanlije. Iskopao ga je Murre b. Ka'b prije Objave, a neki kažu Kilab b. Murre. Vrelo je ušlo u sastav abdesthane koja je izgrađena u ovom dijelu u vrijeme Abbasija, a u sastav Mesdžidul-harama je ušlo 984. h. g., u vrijeme Osmanlija i proširenja harema.

22. BEZR – jugoistočno od područja sa'ja. Iza kuće u kojoj se rodio Poslanik, a.s. Do danas je ušlo u sastav Harema u vrijeme kralja Abdullaha. Iskopao ga je Hašim b. Abdi Menaf u džahilijetu.

23. UMMU AHRĀD – jugozapadno od područja za sa'ja u podnožju brda

Handeme, Ši'b Ebi Talib. Iskopali su ga sinovi Abduddara u vrijeme džahilijeta.

24.UMMU HARDĀN – sjeveroistočno od Merve. U podnožju brda Ku'ajki'an sa južne strane. To je danas plato ispred Merve. Iskopano je u džahilijetu od strane Abduššemsa b. Abdi Menafa.

25.ET-TUVĀ (ES-SEMĀTIJE) – plato jugoistočno od Safe i Merve u blizini kuće gdje je rođen Poslanik, a.s. Danas je to plato neposredno ispred prostora za sa'j. Iskopao ga je Abduššems b. Abdi Menaf u vrijeme džahilijeta.

26. EL-’ULŪK – sjeverno od Mesdžidul-harama u predjelu koji se zove Ši'b Amir. Danas je to prazan plato bez građevina. Iskopao ga je

Abduššems b. Abdi Menaf u vrijeme džahilijeta.

27. HUVEJTIB B. ABDUL ‘IZZ - sjeverno od Mesdžidul-harama u podnožju brda Handeme i Ši'b Amira. Danas je to prazan plato bez građevina. Iskopao ga je

Huvejtib b. Abdul ‘Izzi u vrijeme džahilijeta.

28.DŽUBEJR B. MUT’IM – sjeverno od Mesdžidul-harama u podnožju brda Handeme i Ši'b Amira.

Danas je to prazan plato bez građevina. Iskopao ga je Džubejr b. Mut'im u vrijeme džahilijeta.