Na strani čovječnosti kao borba pamćenja protiv zaborava
Dvadeset prvog juna 2022. godine u Hagu je održana promocija engleskog izdanja knjige Na strani čovječnosti/On the Side of Humanity, autorice Ajše Hafizović-Hadžimešić, novinarke Islamskih informativnih novina Preporod.
Promocija je održana u sudnici broj 1 Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT), a uvodna obraćanja na njoj su imali predsjednik Mehanizma sudija Carmel Agius, glavni tužitelj Serge Brammertz, tužilac i registrar Abubacarr Tambadou, što je prvi događaj ovakve vrste koji Tribunal pamti.
Promotori su bili doajen bh. novinarstva Boro Kontić, koji je i recenzent ove knjige, potpredsjednica Udruženja Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa Kada Hotić, ekspertica za pitanja ICTY-a Dženana Karup-Druško, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Rasim Muratović i predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.
Sudija Agius: Lekcije Tribunala su danas potrebnije više nego ikada
„Knjiga Na strani čovječnosti je spoj različitih perspektiva aspekata djelovanja ICTY i njegovog naslijeđa. Smatram da je posebno važna u trenutnoj globalnoj situaciji u kojoj dubinske lekcije ICTY-a moraju biti identificirane i vjerovatno je danas prioritet za njima veći nego što je to bilo godinama prije. Kako sam naveo u mom doprinosu ovoj knjizi, zahvaljujući radu Tribunala nekažnjivost za visoke političke i vojne lidere uključujući najviše državnike više nije pravilo. Oni i na najvišim nivoima vlasti mogu odgovarati zbog čega sam uvjeren da međunarodno-pravni sistem nije samo od ključnog značaja u borbi protiv nekažnjivosti i doprinosu miru i sigurnosti nego da je temelj za pravičan i pravedan svijet“, kazao je sudija Carmel Agius koji je svojim izlaganjem otvorio promociju knjige u sudnice broj 1 ICTY/IRMCT, čije je naslijeđe, kako je istakao izuzetno važno u kontekstu uspostavljanja pravednijeg i pravičnog svijeta. „Međutim potrebna je i politička volja da bi se to osiguralo, a da bi se ta volja osigurala važno je da nikad ne zaboravimo zločine iz 90-ih godina. U tom kontekstu moramo biti odlučni i ujedinjeni protiv onih koji poriču genocid i druge grozne zločine i time pokušavaju da potkopaju presude ICTY-a i Mehanizma. Na strani čovječnosti je knjiga koja doprinosi ostvarenju tog cilja, ona se bavi procesima, razmatra ih iz različitih uglova i podvlači neporecivi značaj međunarodne krivične pravde. Čestitam Vam na ovom impresivnom dostignuću“, kazao je sudija Agius.
Obraćajući se Udruženju Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa koje je izdavač ove knjige sudija Agius je rekao: „Najzad moram da pomenem i svoje divljenje koje osjećam u odnosu na čvrstinu i upornost koju ste pokazali kako vi tako i druga udruženja žrtava u svojoj posvećenosti u ostvarivanju pravde. To je naš zajednički cilj. I najzad kao završnu poruku želim da kažem da vas podstičem da ostanete istrajni. Da nije bilo vaših nepokolebljivih napora da se obezbijedi da se čuju glasovi žrtava, presuđivanje za zločine počinjene tokom sukoba, po mom mišljenju možda ne bi bilo u toj mjeri uspješno“. Podsjećajući da krajem juna odlazi s mjesta predsjednika Mehanizma poručio je: „Kada kažem zbogom, u isto vrijem kažem hvala vam za vaš istrajni rad“. Od 1. jula sudija Agius prepušta funkciju predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT) sutkinji Graciel Gatti Santana.
Predsjednica Udruženja Pokret Majki eklava Srebrenica i Žepa Munira Subašić ovom prilikom zahvalila se svima koji su doprinijeli da se pred ovim međunarodnim sudom istina o genocidu u Srebrenici dokaže i izreknu ključne presude. „Prvo želim da zahvalim velikim ljudima ovdje prisutnim, Alanu Tiegeru i Peteru McCloskeyu, kao i Sergeu Brammertzu i sudiji Carmelu Agiusu. Žao mi je što Mark Harmon nije danas s nama. Toliko godina je bio, onda kada nam je bilo najpotrebnije. Moramo biti zahvalni da je na ovom Tribunalu dokazano ono što smo doživjeli, a to je da se u Srebrenici dogodio genocid na kraju 20. stoljeća. Poslije genocida sam molila dragog Allaha da nijedna majka ne zaplače za svojim djetetom kako smo mi, da nikada ne doživi to što smo mi doživjele, ali danas dok pratimo šta se dešava u Ukrajini vidimo da svijet nije učio iz lekcija Srebrenice“, kazala je Subašić.
Tužitelj Brammertz: Vi nas podsjećate zašto je to što mi radimo toliko važno
„Dok sam se pripremao za ovu promociju knjige Na strani čovječnosti, pitao sam se koliko puta sam se sastao s nekima od vas, s Munirom, Muratom, Ajšom i mnogima drugima među vama prethodnih godina. Pokušao sam da izračunam i došao do broja od četrdeset što je, mislim, poprilično značajan broj“, kazao je na početku obraćanja glavni tužitelj Brammertz napominjući da su sastanci s majkama u Srebrenici bili najteži, ali u isti mah i najvažniji u njegovih 14 godina rada na ovom Tribunalu, jer, kako je rekao „vi nas podsjećate svakog dana naših profesionalnih života, zašto je to što mi radimo važno“.
„I kad vidim ove dinosauruse Tužilaštva među ovdje prisutnim, Petera McCloskeya i Alena Tiegera, a treći iz tog trijumvirata nedostaje - Mark Harmon, to je posebna osjećaj. To su trojica glavnih ljudi koji su bili tu kada sam i ja došao 2008. godine. Ako ste se sa mnom sastali 40 puta, s njima ste još više. Oni su bili vaši portparoli u sudnici, bili su na mjestima zločina, obavili su razgovor s mnogima od vas, ali i sa hiljadu drugih svjedoka koji su svjedočili vezano za zločine u Srebrenici. Rezultat toga je da je više od četrdeset ljudi bilo upravo u ovoj sudnici, suđeno im je i zbog zločina u Srebrenici“, kazao je tužitelj Brammertz.
Govoreći o knjizi Na strani čovječnosti istakao je njenu vrijednost zbog činjenice da obuhvata one koji su imali ključnu ulogu u istragama i procesima pred Tribunalom. „Može se reći da smo mi dio iste grupe, iste familije, zajedno s mojim kolegama koje su vas uvele u ovu ustanovu, a za koje mogu reći da im je pružalo nadahnuće da rade s vama. To je nešto što je davalo svrhu našem radu“, kazao je tužitelj Brammertz napominjući da tužiocu, kao i svakom drugom na nekoj funkciji, ništa nije važnije nego da vidi da njegov trud ima neko dejstvo, u
Dvadeset prvog juna 2022. godine u Hagu je održana promocija engleskog izdanja knjige Na strani čovječnosti/On the Side of Humanity, autorice Ajše Hafizović-Hadžimešić i projekcija filma Quo vadis Aida? Jasmile Žbanić. Promocija je održana u sudnici broj 1Mehanizma, nasljednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, a uvodna obraćanja na njoj su imali predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove sudija Carmel Agius, glavni tužitelj Serge Brammertz i registrar Abubacarr Tambadou, što je prvi događaj ovakve vrste koji Tribunal pamti.
smislu da može da izmijeni nešto što je od suštinske važnosti, te potcrtao: „Ako se sada osvrnemo unazad ova knjiga nam to omogućava, da vidimo šta smo postigli“.
Također se osvrnuo na brojne probleme s kojima se susreću. „Postoje brojni problemi i borba mora da se nastavi, zbog čega smo mi iz Mehanizma još uvijek tu - da bismo vam pružili podršku i pomoć“, kazao je Brammertz, te podsjetio da je u aprilu bio u posjeti Srebrenici, Sarajevu, Banjoj Luci i Zagrebu. „Poricanje genocida i veličanje presuđenih ratnih zločinaca su također svakodnevni problem. Svi znate da je poricanje genocida, poricanje zločina kroz koje ste vi prošli i propatili, posljednja faza činjenja genocida, gdje se pokušava iskorijeniti sjećanje na vaše voljene u regionu iz kojeg dolazite. To je apsolutno neprihvatljivo i mora da bude visoko na dnevnom redu međunarodne zajednice“, istakao je tužitelj Brammertz. Potcrtao je da je, nažalost, teško objasniti nekim ljudima da svakom pojedinačnom licu kojem je suđeno pred ovim sudom, nije to rađeno zato što je iz određene nacije, već zato što su kršili Ženevske konvencije, ubijali ljude, silovali, uništili ljudima domove. Obraćanje je završio riječima: „Želim da vam čestitam na knjizi Na strani čovječnosti. Lijepo je da je postojala mogućnost da se toliko ljudi okupi u jednom ovakvom djelu koje iz prve ruke promovira naslijeđe Haškog tribunala“.
Registrar Mehanizma Abubacarr Tambadou je istakao značaj knjige zbog autentičnosti riječi onih koji su vodili Haški tribunal, danas Mehanizam, a koji su bili oni koji su prikupili i predočili obilje neporecivih dokaza o počinjenim zlodjelima radeći godinama na ovom UN-ovom sudu. „Dokaz toga je i ova knjiga. Ona nam pruža priliku da oni koji su imali važnu ulogu u utvrđivanju historijskih dokaza pred ovim Tribunalom to podijele s nama. Ona daje priliku i drugima da o tome saznaju. Zato vam čestitam Ajša na Vašoj inicijativi, na tome što ste nam pružili priliku da čitamo o Alanu (Tiegeru) koji je tako naporno radio na tome da se činjenice utvrde - da nikakvo poricanje više ne može da ih izmijeni, kao i o drugima koji su to radili na ovom Tribunalu. Ali tu su i njihove lične priče, a i to je od ključne važnosti, jer mi ostali treba da znamo cjelovitost tog procesa koji je doveo do sudskih odluka, odnosno presuda na osnovu ustanovljenih činjenica. Taj proces je podjednako važan kao i konačni ishod.“
Mjesto promocije sudnica ICTY-a broj 1
„Danas je mirno u ovoj sudnici, a kako burno je bilo godinama, kakve su se borbe tu vodile“, prisjetio se tužitelj Peter McClosky u razgovoru s tužiteljem Alenom Tiegerom prije početka promocije. A sudnica je to koja pamti mnoge neispričane priče. Gospodin Srebrenica je nadimak koji su mu dale njegove kolege. Dobio ga je jer je bio dio svih procesa u predmetu Srebrenica. Bio je i organizator „Marša smrti“koji su tužitelji, istražitelji i njihovi asistenti prošli od Potočara do Nezuka u maju 2017. i na taj način obilježili kraj rada Haškog tribunala na kome su godinama radili boreći se u ime žrtava Srebrenice i drugih bh. gradova pred ovim Tribunalom.
Alan Tieger je tužitelj koji ne daje intervjue, ali je napravio izuzetak upravo s ciljem da bude dio ove knjige. U Haškom tribunalu je od 1994. godine i pripada prvoj grupi američkih tužilaca koji su stigli u Tribunal po njegovom osnivanju. Bio je vođa tužilačkog tima u ključnim procesima koji su vođeni na ICTY-u, Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Dušku Tadiću, Momčilu Krajišniku, Biljani Plavšić i drugima. Po završetku rada Haškog tribunala 2017. prešao je na Specijalni sud za Kosovo. Pitamo ga ako se nosio sa tako teškim procesima, kratko kaže:“Lijegao sam s problemom u glavi, a budio se s rješenjima“.
Uvijek je impresivan taj susret ovih tužitelja s majkama ubijenih u genocidu u Srebrenici – susret je to bliskih, onih koji idu putem istine i pravde. Susret je to i majki i oficira za vezu s ICTY/IRMCT Amirom Ahmićem, koji je, također, dio knjige Na strani čovječnosti, a kome je autorica na promociji u Hagu iskazala posebnu zahvalnost na dragocjenu podršku u njenom nastanku, kao i podršci koju godinama pruža Preporodu u praćenju rada ovog Tribunala.
I Julija Bogoeva, koja je 13 godina radila kao analitičar u uredu tužitelja ICTY-a, bila je na promociji. „I danas pamtim materijal o zločinima počinjenim u Višegradu. Vjerujte to je zločin ravan onom u Srebrenici. Duboko su urezane u mojoj glavi riječi svjedoka tih zločina. Užasna su to zvjerstva koja su počinili oni koji sebe nazivaju ljudima“, kaže Bogoeva, koja je, također, svojim riječima u promoviranoj knjizi dala doprinos nezaboravu o istini rada Haškog tribunala.
Razgovor s poviješću
Boro Kontić je u svom obraćanju podsjetio da je knjigu dobio u rukopisu i da je mislio da će to biti jedno od mnogih štiva o istoj temi, ali, kako je kazao, „Na moje veliko čudo, suočio sam se s puno podataka o kojima nisam imao pojma. To je ono što ova knjiga i sugeriše - posebno našoj regiji, da mi i pored decenija u kojima Haški tribunal postoji, nažalost, naša javnost nije upoznata s velikim dijelom bitnih podataka o njemu. Istakao je intervjue s istražiteljem Jean Rene–Ruezom i Stefanie Frieze iz kojih je mnogo sznao, te, kako je rekao, „uporni i predani rad autorice izvan svjetla reflektora, izvan senzacija kakve vidimo u dnevnim i sedmičnim medijima“. „Ajša je neko ko je tiho poput jedne fine bosanske vezilje polahko vremenom tražila ljude, razgovarala s njima, i, ponekada, dobivala neočekivane stvari koje oni ne bi možda ispričali nekim drugim novinarima koji traže da im se odgovori brzo. Ona je od njih dobila, čak, možda i više nego što su oni htjeli i da kažu“, kazao je Kontić ocjenjujući da je ova knjiga borba pamćenja protiv zaborava.
Kada Hotić se obratila u ime izdavača, Majki Srebrenice i Žepe. „Obično nemam tremu. Ali danas među elitom ljudi na strani čovječnosti koje cijenim imam tremu. Podsjetila je da je jedna od svjedokinja ICTY-a kao svjedok genocida u Srebrenici. „Nažalost Evropa je znala šta se dešava, ali su propustili da spriječe i čak nam stavili embargo na oružje. Mi ne odustajem od borbe za istinu i pravdu od borbe za čovječnost“, kazala je Hotić šaljući ujedno i poruku da niko ne može ubiti jedan narod kako su htjeli ubiti Bošnjake muslimane. Zahvalila se autorici na hrabrosti da napiše jednu ovakvu knjigu koja je dokument, kao i onima koji su bili njeni sagovornici za ovu knjigu. „Nisam stručnjak za književnost, ali za istinu jesam. Ovo je knjiga istine, svi koji su doprinijeli da se ona napiše su ljudi na strani čovječnosti.“
„Malo je onih koji u javnom prostoru dobijaju priliku da govore o tome šta je sve presuđeno i dokumentirano u ICTY, a sve je presuđeno i dokumentirano. Nažalost, o tome se jako malo govori, a onih koji relativiziraju haško naslijeđe je sve više. Upravo zbog toga je Ajšina knjiga još vrednija i ona jeste razgovor s poviješću, jer već sad nema nikakve sumnje da je ICTY jedna od najsvjetlijih tačaka zapadne civilizacije s kraja 20. i početka 21. stoljeća, i da su ljudi koji su ovdje radili dali ogroman doprinos za historiju kompletne zapadne civilizacije. Historija pamti velika djela i velike ljude, a vi to jeste i vi ste već dio historije“, kazala je Dženana Karup-Druško, te podsjetila da greške napravljene u Bosni i Hercegovini i na Balkanu, koje se, nažalost, i dalje rade, dolaze na naplatu s visokim kamatama, jer, kako je kazala, „upravo u Bosni je Zapad odstupio od svojih vrijednosti, vrijednosti na kojima su formirane i UN i današnja Evropska unija“. „I onda se desio Dayton kojim je završena šahovska partija na Balkanu: Tuđman je dobio nacionalno čistu Hrvatsku kroz veliku podršku Zapada vojnoj operaciji Oluja kojom je uništena RSK a Srbi protjerani u BiH i Srbiju. A da Srbi ne bi bili potpuno poraženi i poniženi, kao što danas čujemo da Macron govori da Putin ne smije biti ponižen, nagrađeni su Republikom srpskom, i rat u BiH je proglašen nesretnim konfliktom. Priznavanjem Republike srpske Zapad je nagradio zločinačku politiku, time sam urušavajući svoje temelje. Poruka koja je tada poslata bila je više no jasna, a Putin to danas koristi u Ukrajini“.
„Ajša je zabilježila sve ono što se dešavalo u i oko sudnice ICTY/IRMCT u toku njegovog rada od 28 godina. Siguran sam da će mnogi iz stručne, akademske i šire javnosti, koji pročitaju ono što je Ajša zabilježila naći inspiraciju za nova naučna i književna djela, kao i filmaska ostvarenja koja će pozitivno utjecati na buduće generacije. ‘Ovo je obaveza koja je ispisana na bijelim nišanima u Srebrenici.', kazao je prof. dr. Rasim Muratović ističući da je „ovu knjigu mogla napisati zato što se uzdala u Božiju pomoć, što je pravedna, izdržljiva i zato što voli činiti dobra djela. Ova knjiga je dobro djelo“, kazao je prof. dr. Muratović ističući da se radi o izuzetno vrijednom djelu koje je dio ozbiljnih dokaza da je genocid nad Bošnjacima najdokumentovaniji od svih genocida u njegovoj historiji.
Autorica Hafizović-Hadžimešić je zahvalila prvim ljudima Mehanizma na prilici za održavanje promocije uz omogućavanje simultanog prevođenja, i to u prostoru koje svjedoči dugogodišnje bitke za istinu i pravdu u ime žrtava agresije na RBiH. Kao posebnu privilegiju koju ima, istakla je blizinu majki Srebrenice i Žepe i svjedočenje njihove borbe za istinu i pravdu koju vode u ime njihovih ubijenih sinova. Svjedočeći toj borbi nastala je i ova knjiga Na strani čovječnosti čije srce su, kako je kazala, riječi majki Munire Subašić i Kade Hotić.