Najteži mjesec u agresiji bio je mjesec juni 1992. godine
Tokom protekle sedmice Bošnjaci Nevesinja nizom memorijalnih programa obilježili su 30. godišnjicu stradanja nedužnog civilnog stanovništva. U etničkom čišćenju Istočne Hercegovine u junu 1992.g. na svirep način ubijeno je 305 osoba bošnjačke i 14 hrvatske nacionalnosti. Za posmrtnim ostacima njih 120 još uvijek se traga.
Programi obilježavanja godišnjice počeli su 19. juna posjetom spomen-obilježju i mjesnom haremu u selu Odžak. Marš mira pod simboličnim nazivom „ Putevima spasa“od Mostara do Nevesinja organiziran je u subotu i nedjelju 25. i 26. juna ove godine. Istim autentičnim stazama kojim je put do slobodne teritorije pronašla jedna grupa nevesinjskog stanovništva, uz kratka historijska podsjećanja, prepješačilo je oko stotinjak učesnika iz Mostara, Konjica, Žepe, Travnika i drugih gradova u Bosni i Hercegovini. Učesnici su prenoćili u šatorima u selu Sopilja gdje su prisustvovali edukativnom času historije na kojem je o golgotama kroz koje su prošli nevesinjski Bošnjaci govorio ratni komandant Samostalnog bataljona „Nevesinje“pukovnik u penziji Jasmin Kazazić. Merima Šipković-Begić ispričala im je potresnu priču o svojoj sudbini i sudbinu svoje porodice, u nešto dužoj verziji već u centralnom programu. U vrijeme progona imala je samo četiri godine, a njen rahmetli brat samo sedam dana. Ubijen je a da mu nisu stigli ni dati ime. U istom programu srednjoškolka Amina Šarančić pročitala je literarni rad prepun emocije u kojem govori o stradanju stanovnika sela Čanje.
Udruženi zločinački poduhvat
Centralni program obilježavanja 30. godišnjice počinjenog zločina nad Bošnjacima Nevesinja održan je u nedjelju kod spomen-obilježja u selu Kljuna. Programu je prisustvovao veliki broj raseljenih Nevesinjaca i brojne delegacije iz javnog, političkog života u Bosni i Hercegovini.
„Godine prolaze, a bol zbog zločina nad našim nedužnim sugrađanima ne prolazi, jer bol je nedjeljiva i nikad nam je niko ni na koji način ne može umanjiti. Zločinci nisu pitali ni za godine ni za spol. Oni koji nisu uspjeli pobjeći ubijani su na svirep način bez suda i presude, samo zato što su bili Bošnjaci-Muslimani“, uz podsjećanje na događaje iz 1992. godine istakao je predsjednik organizacionog odbora obilježavanja godišnjice Šerif Kujan. Podsjetio je na činjenice da je za zločine u Nevesinju Sud BiH izrekao samo tri osuđujuće presude za četiri osobe, dok su neki procesi u toku. „Važna je činjenica i to moramo ponavljati da je presuda Krsti Saviću okvalificirana kao udruženi zločinački poduhvat. Molim Vas da pročitate presudu, jer je ona neoboriv historijski dokaz o događajima koji su se dešavali u Nevesinju 1992. godine“, istakao je Kujan.
Govoreći o procesuiranju zločinaca direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Rasim Muratović akcentirao je važnost stručne memorijalizacije događaja iz agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ilustrirao je to činjenicom da su se masovni zločini Bošnjacima Nevesinja desili i na samom kraju Drugog svjetskog rata o kojima se nije smjelo govoriti i o kojima se i dan danas rijetko govori. „Zarad nekog „mira“u kući, a Bošnjaci nisu bili ni ekonomski ni politički jaki da postave tako značajnu temu na dnevni red državnih institucija tadašnje Bosne i Hercegovine o tome se skoro ništa ne zna. Naravno, nisu se izvukle pouke i gotovo po istom konceptu ponovili su se zločini na području Nevesinja 1992-1995. godine“, rekao je Muratović. On je još kazao kako rezultati naučnih istraživanja zločina i genocida i procesuiranje zločinaca imaju puno više efekta na Međunarodnom sudu pravde u Hagu već na sudovima Bosne i Hercegovine. “Oni su podigli 161 optužnicu, procesuirali peko 90 osoba. Između ostalog predsjednika Srbije Miloševića, Mladića, Karadžića, Šešelja... Problem postaje naše Tužilaštvo i naši sudovi, ali to je posebna priča i o tome u ovoj prilici ne bih govorio“, istakao je Muratović.
U kratkom obraćanju tokom programa mostarski muftija mr. Salem-ef. Dedović podijelio je iskreno saosjećanje s porodicama žrtava zločina počinjenog u Nevesinju budući da je i sam s većinom njih u porodičnim i rodbinskim vezama. „Ovaj datum ima svoju ulogu i svoje mjesto. Drago mi je da su mu kao takvome i Nevesinju kao mjestu svojim prisustvom dali na značaju i vodeći ljudi u Bošnjaka, prije svega Bakir Izetbegović i druge delegacije iz javnog i političkog života u Bosni i Hercegovini“, apostrofirao je muftija.
Ne smijemo upasti u zamku mržnje i osvete
U osvrtima na stravične događaje iz 1992. godine muftija je podsjetio da su silnici tokom historije na kraju doživljavali poraz i poniženje kako je to bilo i u slučaju sa Musaaom, a.s. „U tadašnjem Egiptu faraon je vršio genocid nad Musaaovim narodom, istrebljujući svako novorođeno muško dijete, a Allah je dao da doživi poraz na svom kućnom pragu i da na njegovom dvoru izraste i odraste Musa, a.s.“, podsjetio je, dodavši kako i potonjim zločincima, koji su mislili da su za sva vremena protjerali nedužno stanovništvo, njihova namjera neće uroditi plodom, jer se dešavaju novi procesi koje nose mladi ljudi, nove generacije koje su rođene u Nevesinju ili su porijeklom iz ovog kraja „Njih trebamo čuti. Naše okupljanje je zbog njih. Njih trebamo čuti i na njih prenijeti emanete života. U prvom planu na ovom skupu je i 305 nevinih duša. Čujete li njihove glasove, glasove onih koji su živi i koji ne umiru. Oni su tu s nama i danas. Danas smo ovdje zbog njih, tih žrtava, da se identificiramo sa prošlosti i da iz nje gradimo našu budućnost, da svu pažnju i energiju usmjerimo prema ovom trenutku“, upozorio je muftija. Dodao je kako ta pažnja Bošnjaka, baš kako je to ovih dana i u svetim mjestima gdje naše hadžije obavljaju obrede hadža, treba biti usmjerena prema jednom cilju, jednom interesu i jednom pravcu. „Danas ovdje trebamo da osjetimo i da se povežemo u našim mislima s našim žrtvama, da kažemo da je 305 puta u Nevesinju ubijen čitav dunjaluk“, kazao je muftija.
O potrebi očuvanja jedinstva, državotvorne svijesti i jačanju državnih institucija, ukupnih kapaciteta države Bosne i Hercegovine govorio je i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović. „Meni je drago što danas s nama ovdje sjede i ljudi iz drugih političkih stranka. Mi možemo biti
rivali jedni drugima kada je u pitanju vlast u Federaciji, ali kada je u pitanju Bosna i Hercegovina napravili smo zajedničku listu, pokret za državu, gdje smo svi, i crveni, i zeleni, i SDP i SDA i NES itd. Možete glasati za koga hoćete, ali da bismo glasali ljudi se u dijaspori trebaju registrirati i izaći na izbore. Tamo je naša snaga. Naša se snaga izlila iz ove zemlje. Ako uduplamo broj glasova iz dijaspore, napravit ćemo značajan pomak. U budućnosti, ako Bog da, u jednom danu ćemo biti u stanju da porazimo one koji su nam napravili zločine i u Nevesinju i u Kalinoviku i u Bratuncu itd.“, rekao je Izetbegović. Upozorio je na opasnost da se zločini poistovjete s narodima i kolektivitetima jer zločini prije svega imaju individualni karakter. „Dok ijedan Srbin ima koji se tome suprotstavljao, ne smijemo se prema tom narodu na takav način odnositi. Ne smijemo upasti u zamku mržnje i osvete. Radi takvih ljudi, koji su šansa mi ne smijemo sve Srbe izjednačiti sa zlikovcima“, kazao je Izetbegović.
Govoreći o poziciji i funkcionalnosti državnih institucija istakao je da se i na tom polju dešavaju pozitivni procesi. „Ta kazaljka itekako se pomjera. Zlikovci su u defanzivi. Naše opredjeljenje je jačati državu Bosnu i Hercegovini u asocijacije u koje ona treba da uđe. Nije džaba Dodik bio petnaest puta kod Putina u posljednjih nekoliko godina. Cilj mu je da BiH ne uđe u NATO, jer da je Ukrajina u NATO-u ne bi joj uradili ovo što pokušavaju uraditi. I zato će BiH ući u NATO u Evropsku uniju i tako ćemo urediti našu zemlju. Trebamo napravit jaku državu koja garantuje svakom čovjeku, ne pitajući ga ko je, kako je i kako se Bogu moli, da će biti u njoj ravnopravan“, rekao je Izetbegović, dodavši kako za to treba postići zavidan nivo nacionalne svijesti i snage, jer narod koji nije snažan teško da će se moći izboriti za ravnopravnost. „Zato trebamo ojačati sve ono što garantuje, ne samo Bošnjacima, već i svim građanima ove zemlje, mir, stabilnost i prosperitet“, poručio je Izetbegović.
Govornici su se tokom programa referirali i na doprinos i učešće Bošnjaka Nevesinja u odbrameno-oslobodilačkom ratu, poziciju i perspektive dostojansvenijeg života na tom području i potrebu izgradnje infrastrukture, od čega je u vrhu prioriteta istaknuta izgradnja puta od Konjica prema gornjim selima nevesinjske opštine. U programu su dodijeljene i nagrade literarnog konkursa mostarskih srednjih škola o jednom od nevesinjskih heroja Musi Tinjaku.