Šta je uspjeh reći će vam na arapskom jeziku studenti Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu
Međunarodno debatno takmičenje na arapskom jeziku
Ekipa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu ostvarila je izuzetne rezultate na Šestom međunarodnom debatnom takmičenju na arapskom jeziku održanom od 17. do 22. juna u Istanbulu, a organizator je Država Katar. U konačnom plasmanu ekipa Fakulteta je završila na 9. mjestu od 28 timova u kategoriji ekipa kojima arapski nije maternji jezik, a ostvareni su i zapaženi pojedinačni rezultati.
Debatno takmičenje na arapskom jeziku na nivou univerziteta održava se, tradicionalno, već deset godina. Jedne godine bude na nivou srednjih škola, a naredne na nivou univerziteta. Ovogodišnje takmičenje okupilo je 92 ekipe s različitih univerziteta iz više od 50 država svijeta. Učesnici su bili takmičari i takmičarke od Švedske do Južnoafričke Republike, Južne Koreje do Brazila i Australije.
Po prvi put na ovom takmičenju i Bosna i Hercegovina je imala svoje predstavnike s ekipom studenata Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Kako je počelo?
Početkom akademske 2021/22. godine na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu osnovan je Debatni klub na arapskom jeziku. Cilj je bio nadarene studente i zaljubljenike arapskog jezika osnažiti u njihovim komunikativnim i retoričkim kompetencijama na arapskom jeziku i osposobiti ih u tehnikama vođenja debate i dobrog govorništva.
Klub je posvećeno radio uz podršku Fakulteta islamskih nauka na čelu s dekanom Zuhdijom Hasanovićem i saradnicima tokom cijele godine te pod mentorstvom prof. dr. Zehre Alispahić, hfz. prof. dr. Kenana Musića i asistenta mr. Vedada Hurića s Katedri za Filologiju Kur'ana i hadisa. Organizirani su i korisni susreti s iskusnim profesorima bosanskog jezika koji vode klub “Ad Factum” u Gazi Husrev-begovoj medresi, Edinom Baltom i Mirzetom Hamzićem. Podršku ekipi pružao je i student četvrte godine Hamza Jelić, koji je kao učenik Gazi Husrev-begove medrese uspješno učestvovao na brojnim debatnim takmičenjima. Ekipu koja je predstavljala Fakultet islamskih nauka, Univerzitet u Sarajevu, Rijaset Islamske zajednice i cijelu Bosnu i Hercegovinu činili su: hfz. Hamdo Solo, student treće godine, hfz. Amel Didić, hfz. Abdurahman Hadžić i Anes Jugović, studenti druge godine.
Dostojno parirali i govornicima arapskog jezika
Prvog dana, 17. juna održana je ceremonija otvaranja takmičenja. Sljedeća dva dana, uslijedila je prva faza takmičenja koja se sastojala od pet debata.
U prvoj debati protivnici su se izvlačili nasumičnim odabirom, dok su se u narednim debatama protivnici izvlačili shodno broju pobjeda. Također, u prvom krugu takmičenja se nije pravila razlika među ekipama kojima je arapski maternji jezik i onih kojima nije, što je rezultiralo time da se naši takmičari tri puta susretnu s protivnicima iz zemalja arapskog govornog područja. Ekipa BiH je ostvarila dvije pobjede u pet debata. Pobijedili su ekipu Western Kentucky Univesity, USA i ekipu Instituta za arapski jezik iz Benina. Poraženi su od strane ekipa iz zemalja arapskog govornog područja: Univerzitet Tripoli iz Libije, Univerzitet Belemend iz Libana i Univerziteta za zdravstvene studije iz Omana. Studenti su imali uspješne debate, pa čak i protiv ekipa koje govore arapski jezik kao maternji. Posebne pohvale su, kako su nam prenijeli iz ekipe, dobivali od komisija koje su sudile na debatama, uz izjave “da je ekipa BiH za njih lično bila najbolja ekipa koju su slušali na takmičenju iz grupe ekipa kojima arapski nije maternji jezik”. Bili su oduševljeni načinom razmišljanja, formiranjem jakih argumenata, poznavanjem i tečnim govorenjem arapskog jezika te izuzetno kvalitetnim izgovorom i akcentom koji je bilo teško razlikovati od arapskog. “Često smo nailazili na pitanja od strane protivnika na debatama: «Je li vi stvarno ne govorite arapski jezik u vašoj državi”, kazali su nam iz ekipe.
Prva debata je bila protiv ekipe Western Kentucky Univesity, USA o temi: “Ovo vijeće vjeruje da prednosti novih online platformi (npr. Netflix, HBO i tako dalje) donose više štete nego koristi.” Ekipa Fakulteta islamskih nauka UNSA bila je u poziciji afirmacije te su ostvarili svoju prvu pobjedu. Druga debata je bila protiv Instituta za arapski jezik iz Benina o temi: “Ovo Vijeće podržava ukidanje svih ograničenja slobodne trgovine”. Ekipa Fakulteta islamskih nauka UNSA bila je u poziciji afirmacije te su ostvarili svoju drugu pobjedu. Treća debata je bila protiv Univerziteta Tripoli iz Libije o temi: “Ovo vijeće sa žaljenjem smatra demokratiju jedinim legitimnim sistemom vlasti”. Ekipa Fakulteta je bila u poziciji negacije i nisu uspjeli ostvariti pobjedu. Međutim, sudije su istakle da su bili u posebno teškoj poziciji iz razloga što su argumenti obje ekipe bili podjednako dobri, ali ključni razlog pobjede protivničke ekipe jeste činjenica da je njima arapski jezik maternji. Četvrta debata je bila protiv Univerziteta Belemend, Liban o temi: “U krivičnim postupcima protiv političara zbog korupcije, ovo vijeće će umanjiti težinu dokazivanja kako bi se ostvarile osude s nivoa “nema nikakve sumnje” na nivo “omjera mogućnosti”, uz pojašnjenje da se drugi pristup zasniva na tome da je dovoljno da je više od 50% dokazano da je neko korumpiran kako bi se osudio”. Tim je bio u poziciji afirmacije, ali je pobjedu odnijela ekipa iz Libana. Peta debata je bila protiv Univerziteta za zdravstvene studije iz Omana, o temi: “Ovo vijeće će zabraniti korisnicima prodaju ličnih podataka firmama za novac”. Tim Fakulteta je bio u poziciji negacije i nisu ostvarili pobjedu.
Nakon završenog prvog kruga takmičenja odabrano je 16 najboljih ekipa kojima je arapski maternji jezik te su ostvarili svoj plasman u osminu finala. Što se tiče ekipa koje dolaze iz zemalja gdje arapski nije maternji jezik, prolazak u polufinale ostvarile su četiri ekipe. Iako je ekipa Fakulteta islamskih nauka imala dovoljan broj pobjeda za prolazak u polufinale, bodovi su presudili u korist ekipa iz Malezije, Obale Slonovače, Turske i Indije.
Zapaženi rezultati i predstavljanje domovine
U konačnom plasmanu ekipa Fakulteta je završila na 9. mjestu od 28 timova u kategoriji ekipa kojima arapski nije maternji jezik. U pojedinačnom plasmanu za najbolje govornike, hfz. Amel Didić se plasirao na 11. poziciju a Anes Jugović i hfz. Abdurahman Hadžić na 20. poziciju od 88 takmičara u kategoriji onih kojima arapski nije maternji jezik.
Uz dijeljenje lijepih i simoboličnih poklona organizatorima i takmičarima, koje su ponijeli iz Sarajeva, ekipa je promovisala i domovinu. Uz zastavu, na svojim reverima nosili su i “Cvjetove Srebrenice”. Time je Šesto međunarodno debatno takmičenje na arapskom jeziku u organizaciji Države Katar bilo bogatije i za promociju važne priče o genocidu nad Bošnjacima Srebrenice koju su naši studenti kroz simboliku cvijeta objašnjavali na arapskom i engleskom jeziku.
Uspjesi u baštinjenju arapskog jezika u Bosni
Mentorica u radu s debantantima bila je i prof. dr. Zehra Alispahić, koja je, prije svega, podsjetila na raniji uspjeh studenata Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu kada su prije dvije godine na međunarodnom ISESCO takmičenju osvojili prvo mjesto.
„Ovaj najnoviji iskorak i uspjeh u debatnom međunarodnom takmičenju, kao vrhuncu pokazivanja jezičkih kompetencija, kreativnosti i široke naobrazbe i to na arapskom jeziku i s ekipama koje dolaze s arapskog govornog područja, ukazuje da je ovo podneblje uvijek imalo mlade ljude koji su gajili poseban afinitet prema arapskom jeziku kroz vrijeme. Potom ukazuje da se u našim odgojno-obrazovnim institucijama arapski jezik može kvalitetno učiti i predavati i da se na tom polju u posljednje vrijeme prave brojni iskoraci, i na koncu ukazuje i na to da naše mlade talente i zaljubljenike u arapski jezik trebamo prepoznati, posvetiti im dužnu pažnju, vrijeme i da njihove kompetencije treba na pravi način usmjeravati, jačati i hrabriti kao što treba jačati i samu poziciju arapskog jezika u nastavnom procesu te jačati kompetencije onih koji su zaduženi za njegovu realizaciju“, poručila je profesorica Alispahić.
Ekipa koja obećava
O takmičarskom uspjehu i iskustvima razgovarali smo i s članovima ekipe predstavnika, kojima ovo predstavlja važno studentsko i životno iskustvo. Tako je i s hafizom Amelom Didićem, za kojeg su same pripreme za takmičenje bile prilika da ispolji i primijeni talenat i naučeno u dosadašnjem periodu svoga školovanja i obrazovanja.
„Posebno bih izdvojio kompaktnost naše ekipe i organiziranost koju smo pokazali na djelu prije početka svake debate kada smo imali dvadeset minuta na raspolaganju za pripremu argumenata uz pravilo zabrane korištenja mobitela“, kaže hafiz Amel prenoseći utiske i iskustvo zajedničkog rada.
Ponosan je da može kazati da su bili dostojni protivnici kako ekipama kojima arapski jezik nije maternji, tako i ekipama iz arapskih zemalja.
„Pozitivni komentari naših sudija i drugih takmičara blještali su naš račun stalno i iznova. Ponosno smo ih primali i skladištili na račun svakog onog ko je i trunku uložio u našoj slobodi, podučavanju, pripremi, itd. Uvidjeli smo da imamo šta ponuditi te samouvjereno i dostojanstveno hodili cijelim takmičenjem promovišući intelektualne vrijednosti koje se gaje na našim krajevima, duh bosanskog čovjeka i Bosnu u cjelini“, kazao nam je.
U odnosu na debatante iz drugih zemalja, koji su imali ranije iskustvo debatiranja, za njega je to bilo prvi put. „U sami proces pripreme uključio se širi kadar onih koji su svojim znanjem i iskustvom iz raznih oblasti doprinijeli našem profiliranju i usavršavanju. Naravno, ostaje mnogo prostora za napredak i tome težimo. Lijepo nas opisa jedan od organizatora takmičenja na svojoj instagram objavi: Ekipa Bosne koja obećava, uz Božiju pomoć. Višemjesečne pripreme polučile su i više nego željene plodove, otvorile puteve budućim generacijama debatanata, u lijepom svjetlu predstavile Fakultet islamskih nauka, Univerzitet u Sarajevu, našu Islamsku zajednicu, domovinu Bosnu i Hercegovinu i one koji je ljube, poštuju i vole“, ponosno kaže hafiz Amel. Iskustvo ovakvog takmičenja za hafiza Hamdu Solu je vjetar u leđa, kaže on, i dokaz da se „snovi, ipak, mogu živjeti“. Također, podsjetio nas je na inicijativu profesorice Alispahić da se vannastavne aktivnosti studenata prošire debatantskom sekcijom, što bi pridonijelo usavršavanju i jezičkih i retoričkih kompetencija.
„Na susretima članova debatnog kluba našeg Fakulteta razgovarali smo o različitim temama i na taj način postavljali temelje za takmičenje na koje će nas profesori prijaviti. Poseban čin zadovoljstva bio je predstavljati zastavu naše domovine na Šestom međunarodnom debatnom takmičenju na arapskom jeziku u Istanbulu. Osjećanja prema Bosni i Hercegovini s nama su dijelili takmičari širom svijeta, od daleke Australije do Turske, gajeći posebno poštovanje prema predsjedniku Aliji Izetbegoviću, čijeg lika i djela se rado sjećaju čitajući njegova djela“, kaže hafiz Hamdo.
Također, osim učešća, trudili su se da prisustvuju i drugim debatama.
„Uz rezultat i ostvareni uspjeh, naše postignuće ogleda se i u približavanju historije naše domovine drugim takmičarima, što je rezultiralo njihovom iskrenom željom i namjerom da što prije budu naši gosti u Bosni i Hercegovini“, istakao je on.
Bogatstvo iskustva i učenja arapskog jezika
Hafizu Abdurahmanu će ovo biti neprocjenjiva uspomena. Isitče da je fasciniran time da se na jednom mjestu upoznaju brojni mladi, ambiciozni i izrazito inteligentni ljudi iz cijelog svijeta.
„Kroz debate smo razmjenjivali svoja razmišljanja, poglede na svijet, ideje i rješenja, ali i vještine retorike i poznavanja arapskoga jezika. Debata je idealna prilika da svoje aspiracije, promjene koje želimo vidjeti u društvu pretočimo u realnost, da naše misli postanu glas. Nažalost, primjetan je problem da naši mladi sve više postaju pasivni, libe se iskoristiti prilike koje im se nude, a vrijeme provode u beskorisnim stvarima“, naglasio je hafiz Aburahman.
Za njega je njihovo učešće i rezultat pokazatelj da se u samo jednoj godini intenzivnih priprema može mnogo postići, pri tome pobjediti i biti dostojan protivnik, pa čak i ekipama kojima je arapski jezik maternji.
„Na takmičenju sam imao priliku upoznati mnogo ekipa koje dolaze iz nemuslimanskih zemalja, poput Južne Koreje, Gruzije, SAD i dr. Ukoliko malo razmislimo, zapitali bismo se zašto oni uče baš arapski jezik? Nemaju tu povezanost i potrebu kao mi muslimani za njegovim izučavanjem, ali ga ipak govore izuzetno dobro. Zašto se i mi ne bismo više zainteresovali za izučavanje jezika koji nam je potreban i od kojeg možemo imati veće koristi od drugih nacija? Smatram da upravo zbog ovakvih primjera, trebamo više raditi na promociji arapskog jezika, njegovom izučavanju i razumijevanju“, smatra on. Da je riječ o kvalitetnoj promociji Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, potvrđuje i debatant Anes, a sami su, kako kaže, kroz pripremu za takmičenje svjedočili kapacitetima Fakulteta.
„Profesori koji su nas pripremali su izuzetno posvećeni takmičarima. Naš fakultet posebno cijeni ulogu arapskog jezika i na svakoj godini i odsjeku imamo nekoliko studenata koji su istaknuti u poznavanju arapskog jezika. Našim učešćem budimo želju u našim studentima da u budućnosti i oni učestvuju na ovakvom takmičenju. Otvaramo im nove prilike za napredovanje u ovakvom tipu obrazovanja“, kazao nam je.
Posebno se osvrnuo na lijepe utiske koje su svojim nastupom ostavili na organizatore i ostale učesnike svojim nastupom. „Mnogi su bili iznenađeni kako smo i gdje smo naučili tako govoriti. Pitali su nas da li učimo arapski svaki dan i iz koje literature smo podučavani. Pojedini suci su nas pohvalili i primijetili su izuzetnu spremnost naše ekipe i očekuju nas s dobrodošlicom u narednim takmičenjima ovakve vrste. Možemo primijetiti da je naš uspjeh i učešće bitno i u segmentu isticanja našeg fakulteta. Učešće doprinosi i razvoju Islamske zajednice i formiranju još ljepšeg ugleda svih institucija pod okriljem Islamske zajednice u BiH“, zaključuje Anes.
Njihovi talenti, znanja, vještine i nastup zabilježeni su i u promotivnom videu dostupnom na YouTube kanalu QatarDebate.