Moderna i savremena tumačenja Kur’ana
Enes Karić, Glavne teme savremenih škola tefsira, El-Kalem i Muftijstvo tuzlansko, Sarajevo, 2022, 524 str.
Ovih ljetnih dana je pod izdavaštvom El-Kalema i Muftijstva tuzlanskog iz štampe izašlo djelo pod naslovom Glavne teme savremenih škola tefsira autora akademika Enesa Karića. Knjiga se sastoji od eseja, tekstova i radova koji su objavljeni u protekla dva desetljeća. Pridodata su im i tri prijevoda s engleskog jezika. Na stotinama stranica ove knjige, u okviru petnaest poglavlja, izlaže se tefsirski angažman reformatorski i obnoviteljski usmjerenih učenjaka.
Naime, tokom 18., 19. i 20. stoljeća unekoliko se promijenila ne samo forma tefsira, štaviše, na planu tumačenja društva sa “stanovišta Kur'ana”, znatno se promijenila sadržina tefsirske literature odnosno komentatorskih ostvarenja.
Od 19. i 20. stoljeća nastaju mnoge nove “netradicionalne” škole komentiranja Riječi Božije, koje umnogome prave otklon od prethodnih i klasičnih škola, metoda i metodologija tumačenja posljednje Objave. Tako su ova poglavlja uglavnom usredsređena na spomenute tokove.
Kad je riječ o samom istraživačkom pristupu, budući da su teme u savremenim školama tefsira u stalnoj mijeni, autor napominje da djelo Glavne teme savremenih škola tefsira ne obuhvaća najnoviju literaturu, u načelu ne onu koja je napisana od 2010. godine naovamo, osim u nekoliko iznimki. Obrade knjiga, studija, rasprava i podužih navoda o savremenim tefsirskim školama, treba čitati i primati samo kao jedan kraći uvod u okean literature koja se piše, stalno i iznova, a koju treba pratiti i proučavati s ciljem upoznavanja mnogolikih razumijevanja Kur'ana u današnjem vremenu. Bitno je kazati i to da, kako ističe profesor Karić, ova knjiga nije pisana da se iz nje uzima bilo šta na način ustanovljavajuće ili propisujuće građe, već samo s jednim ciljem: da se njezini čitaoci upoznaju s nekim od mnogih trendova u tumačenjima i pristupima Kur'anu tokom prošla tri stoljeća.
Imajući u vidu ono što je već Akademik naglasio, a to je da će ova knjiga dobiti na svojoj važnosti tek onda kad se objavi i drugi svezak, izražavamo želju da se u drugom tomu više čuje utihnuli glas tradicionalnih autora koji su slijedili, pod utjecajem i unutarnjih i vanjskih činilaca odbačene, metode klasičnih škola tumačenja Kur'ana. Vjerujemo da imaju šta ponuditi savremenom svijetu. Vidjeli smo to i u ovom djelu na osnovu dojmljivih promišljanjâ nama gotovo nepoznatog osmanskog mislioca Elmalılıja Muhammeda Hamdija Yazıra. Do tada, rado preporučujemo prvi svezak čitalaštvu, a posebno studentima teologije, humanističkih i društvenih nauka, jer prikazuje na koji način i u kojoj mjeri su se određeni muslimanski mislioci susretali s Božijom knjigom pod naletom modernizma i, mogli bismo reći, ranog evropeizma.