Sabor IZ izjavom podržao inicijativu za usvajanje Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici
Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je na sjednici u Sarajevu, 13. aprila, podržao inicijativu za usvajanje Rezolucije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija kojom se 11. juli određuje kao Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine. Sabornici su u Izjavi o podršci inicijativi za usvajanje Rezolucije u Generalnoj skupštini UN ocijenili da se usvajanjem ovakve rezolucije na najvišem međunarodnom nivou jača međunarodno pravo i prevenira ponavljanje sistemskog kršenja Međunarodnog krivičnog prava i zločina genocida.
Sabor Islamske zajednice vjeruje da usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici stvara pretpostavke za stabilan i trajan mir u svijetu, naročito u našem regionu, kao i osnovu za izgradnju povjerenja na principima istine i pravde. Sa sjednice je poručeno i da Sabor očekuje da se ova izjava ne politizira zlonamjerno i ne tumači kao pokušaj nametanja kolektivne krivice bilo kome.
U okviru zasijedanja sabornicima se obratio i reisul-ulema Husein-ef. Kavazović, koji je negativne reakcije na usvajanje predložene rezolucije u Ujedinjenim nacijama ocijenio nerazumnim. „Dozvolite mi da ovdje napravim jednu digresiju. U ljudskoj povijesti pojavljivali su se pojedinci koji su činili planetarna zla nesagledivih razmjera, iza čijih su planova, nakana i naredbi ostali milioni mrtvih, uglavnom nedužnih ljudi. Sjetimo se samo belgijskog kralja Leopolda i miliona nedužnih žrtava u Africi, Staljina i miliona nedužnih žrtava njegove okrutne vladavine u Sovjetskom savezu, Hitlera i Holokausta. Svi ovi, i brojni drugi zločinci, nužno su pripadali jednom narodu, državi i ideologiji i stigmatizirali ih na najgori način. Nakon što je civilizirani svijet osvijetlio ova zlodjela i jasno identificirao inspiratore i vođe tih zločinačkih poduhvata, države, nacije i narodi odakle su potjecali zločinci, i u čije ime su često činjeni ovi zločini, uložili su puno truda da se oslobode ove zle stigme. I u tome su uspijevali. Belgija je danas slobodna i demokratska zemlja, koja je otvorila vrata i udomila stotine hiljada Afrikanaca. Konrad Adenauer i Vili Brant su Njemačku, njemački narod i građane, svojim priznanjem i isprikom oslobodili stigme nacizma. Staljina i staljinizma su se svi odrekli odmah poslije njegove smrti. Nije jasno, zašto u zemljama našeg okruženja političke i druge elite, tri decenije nakon rata, nisu spremne odreći se onih koji su u njihovo ime činili zločine. Naprotiv, uporno, veličaju zločince, za koje sav civilizirani svijet nema dvojbe da to jesu, i koji izdržavaju dugotrajne i doživotne kazne po svjetskim kazamatima. Oni u parlamentima, gdje izražavaju većinsku volju građana, donošenjem nakaradnih odluka, potpisuju cijeli narod ispod zločina i zločinaca i nameću mu kolektivnu krivicu. Što je neprihvatljivo. Posebno smo iznenađeni nerazumnom reakcijom na inicijativu da se u Generalnoj skupštini UN-a usvoji rezolucija kojom se 11. juli određuje kao međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine. Mislim da svi mi i međunarodna zajednica imamo razloga za zabrinutost kada od najviših državnih zvaničnika u Bosni i Hercegovini i Srbiji čujemo prijetnje nasiljem i ratom ako se usvoji rezolucija koja nema političke implikacije, niti nameće kolektivnu krivnju bilo kome“, kazao je reisul-ulema Kavazović.