Pitanja odgovori

Na pitanja odgovara: Ahmed Purdić, fetvai-emin

Zekat na platu

Pitanje: Zanima me da li se zekat izdvaja na mjesečnom ili na godišnjem nivou? Jesam li dužan izdvajati ga ako nemam na svoje ime upisane nikakve imovine, ali radim i imam redovnu platu i mjesečno primanje? Da li sam dužan izdvajati zekat na platu koju primam?

Odgovor: Zekat na novac se izdvaja jednom godišnje, kada se ispune dva osnovna uslova:

1. da njegov iznos (zajedno s vrijednostima zlata i srebra u posjedu) dostigne visinu nisaba,

2. da taj iznos bude u vlasništvu imaoca godinu dana.

Ako tokom obračunske godine ne uštedite novca koliko iznosi nisab, tj. 10.800 KM (makar i uz pridodato zlato i srebro), već platu trošite na izmirenje troškova života, onda niste ni dužni izdvajati zekat na tu vrstu imovine.

Post i ispiranje usta tokom abdesta

Pitanje: Da li je grijeh tokom uzimanja abdesta preskočiti ispiranje usta, kako ne bih progutala vodu dok postim?

Odgovor: Po propisima hanefijskog mezheba, ispiranje usta tokom uzimanja abdesta je sunnet. Pogrešno je izostavljati taj sunnet zbog straha da će se progutati voda i pokvariti post, jer muslimani stoljećima poste i nisu to činili, iako su taj razlog svi imali. Potrebno je pažljivo uzimati abdest, uz punu koncentraciju, i tada ispiranje usta neće uticati na ispravnost posta. Na potrebu ispiranja nosa i usta tokom posta, uz dodatnu dozu opreza, ukazuju i riječi Allahova Poslanika, a.s., jednom ashabu: Kada uzimaš abdest, operi mjesta između prstiju na rukama i na nogama i detaljno (potpuno) isperi nos, osim ako postiš. (Et-Tirmizi) Allahov Poslanik je ashaba upozorio da tokom posta ne pretjeruje u ispiranju nosa, ali mu nije rekao da izostavi ispiranje usta i nosa, što znači da to treba činiti, čak i kada se posti.

Sehvi-sedžda kada se klanja više rekata farza

Pitanje: Imam je klanjao pet rekata farza jacija-namaza, a niko ga nije obavijestio da je pogriješio. Kada je završio namaz, otišao je kući i tek tada je informiran što je učinio. Naravno, nije učinio sehvi-sedždu, jer nije ni znao da je pogriješio. S obzirom na to da je namasko vrijeme isteklo i džemat više nije na okupu, koja je njegova obaveza u ovoj situaciji?

Odgovor: U pitanju nije navedeno da li je imam nakon četvrtog rekata obavio posljednje sjedenje (el-kade’ el-ehire) ili ga je preskočio, misleći da se radi o trećem rekatu. Od toga da li je obavljeno to sjedenje prije ustajanja na peti rekat zavisi status namaza.

Prema propisima hanefijskog mezheba, ukoliko osoba obavi posljednje sjedenje nakon četvrtog, ali iz zaborava ustane na peti rekat, vratit će se na sjedenje ukoliko nije obavila sedždu na petom rekatu. Ako bi je obavila na tom petom rekatu, dodat će još jedan dodatni rekat, ako hoće, ali nije obavezno, kako bi se to računalo kao nafila. U oba slučaja, farz-namaz je ispravan zbog obavljanja posljednjeg sjedenja (jer su svi namaski farzovi izvršeni), i u oba slučaja treba učiniti sehvi-sedždu.

Ukoliko osoba ne bi učinila sehvi-sedždu dok je u džamiji, iz zaborava, namaz će i u tom slučaju biti ispravan. No, ukoliko osoba nije obavila posljednje sjedenje nakon četvrtoga rekata, a nije se ni vratila na sjedenje prije obavljena sedžde na petom rekatu nego je klanjala cijeli peti rekat, onda je njen farz-namaz pokvaren, i tada farz-namaz prelazi u nafila-namaz. U takvoj situaciji se ne treba obavljati sehvi-sedžda, jer ona ne može nadoknaditi propuštanje farza (tj. posljednjeg sjedenja u namazu).

I imam i muktedije su u ovom slučaju dužni ponoviti namaz. Ukoliko to nisu uradili odmah, treba ih obavijestiti da to urade naknadno, naklanjavanjem namaza. Za one među njima koje nije moguće obavijestiti, nadamo se Allahovoj milosti i oprostu, jer taj propust je plod nenamjerne greške i zaborava.

Napominjemo da su mektedije bili dužni upozoriti imama na grešku, riječima subhanallah, kako bi se vratio prije obavljene sedžde na petom rekatu, nakon čega bi učinio sehvi-sedždu zbog odlaganja obavezne farz radnje, tj. posljednjeg sjedenja u namazu, i tada bi im namaz bio ispravan.

Vrlo je važno napomenuti da je zaborav i kod imama normalna pojava koja se može bilo kome desiti. Zaborav u namazu se dešavao čak i Poslaniku, s.a.v.s. Za taj čin ni u kom slučaju ne treba prekoravati imama, naročito u situaciji kada ga i muktedije, koji su znali za grešku, nisu na nju upozorili, a bili su to dužni učiniti.

(Više v.: A. Tuhmaz, Hanefijski fikh, 1/347-348, El-Kasani, Bedai’us-sanai’, 1/413 i El-Mevsu-’a el-fikhijja el-kuvejtijja; Nisjanu sudžudis-sehv.)

Učenje iste sure u namazu

Pitanje: Da li se može ista sura ponavljati u jednom namazu?

Odgovor: Ustaljena praksa Allahova Poslanika, a.s., bila je da na svakom rekatu uči različite sure ili ajete. Ipak, zabilježeno je da je jednom učio suru Ez-Zilzal na oba rekata sabah-namaza. Hadis bilježi Ebu Davud (816). Također, bilježe Buharija (7375) i Muslim (813) da je jedan ashab za vrijeme vojne misije završavao učenje u namazu surom El-Ihlas, s čime je kasnije bio upoznat Božiji Poslanik, a.s., pa to nije osporio.

Prema propisima hanefijskog mezheba, mekruh je bez opravdanog razloga ponavljati jednu suru na jednom rekatu ili na dva rekata farza, a nije mekruh ako se ne zna druga sura. Ako bi osoba u zaboravu počela da ponavlja jednu suru, neće je prekidati. Kao što nema mekruha ako bi je ponavljala u nafilama, jer je u nafilama to dozvoljeno. (Više v.: A. Tuhmaz, Hanefijski fikh, 1/294.)