Filmski hippie klasik ‘Goli u sedlu’ skoro je ‘ubio’ Hollywood
Niskobudžetni film ceste promijenio je filmsku industriju, a tijekom snimanja jedne scene Fonda, Hopper i Nicholson popušili su 150 jointova
Ove godine slavi okruglih 50 godina, a kultni američki film s pravom se smatra jednim od klasika kontrakulture. Kasne šezdesete, kao vrijeme velikih promjena u društvu, uzdrmale su i filmsku industriju pa je “Goli u sedlu” jedan od vrhunaca tzv. novog Hollywooda.
Ere koja je etablirala Woodyja Allena (83), Francisa Forda Coppolu (80), Briana De Palmu (78), Miloša Formana, Clinta Eastwooda (89) i mnoge druge velikane. Naravno, i protagoniste ovog filma, Dennisa Hoppera, Petera Fondu (79) i Jacka Nicholsona (82). Hopper i Fonda dva su hipijevska motociklista koji svoje pustolovine financiraju usputnim švercanjem kokaina iz Meksika, a na jednoj od takvih avantura upoznaju cijelu paletu likova, od blagonaklonih štićenika pustinjske komune pa sve do tzv. rednecka, kako se njihov put primiče središnjem SAD-u. Billy (Hopper) i Wyatt (Fonda) žele stići u New Orleans na festival, a njihov suputnik u jednom trenutku postaje i George Hanson, pravnik koji voli “zaviriti u čašicu”, a kojeg je sjajno utjelovio Nicholson. Momci putuju zemljom, puše marihuanu i uzimaju LSD, upoznaju lokalne djevojke i nastoje izbjegavati nevolje, no neuspješno. “Goli u sedlu” je film o potrazi i novom identitetu Amerike.
O sukobu tradicionalista
i modernih hipija, koje u to vrijeme uglavnom ne nailaze na razumijevanje već na osudu njihovog načina života, ali i izgleda. Fonda je u vrijeme snimanja filma vodio sličan lifestyle. Obožavao je motore i koristio razne opijate, što je ujedno i bio jedan od razloga zašto je film na kraju jedva distribuiran. Veći problem od malog budžeta bili su konstantni sukobi na setu, često inicirani ovisnošću. Za potrebe snimanja scene uz logorsku vatru Nicholson je svojedobno izjavio kako je trojac popušio barem 150 jointova. Zanimljivo, Fonda je, pak, dodao kako je kokain na setu bio lažan zato što nisu imali dovoljno novca za pravi. Ta novostečena sloboda kojom se diče obilježila je nadu jedne generacije, njihove proteste i ideale te vrijeme seksualne revolucije. Iste godine kad je izašao film, prvi je put pred nekoliko stotina tisuća ljudi upriličen Woodstock, kruna hipijevske ere. Glazba je obilježila i film “Goli u sedlu”, u kojem se pojavljuju popularni rock bendovi kao što su The Byrds, The Band i Steppenwolf, čija će pjesma “Born to Be Wild” tek postati veliki hit. Film o buntovnicima i “neprilagođenima” ubrzo je pronašao i put do iste takve publike pa je te godine kao “mali” film postigao velik uspjeh i gledanost. Hopper je nakon toga stekao status velikog filmskog autora, no tu reputaciju nije i zadržao, a slavu su bolje “naplatili” Nicholson i Karen Black, koja je u sljedećem desetljeću briljirala u ulogama konobarica, prostitutki i žena s margine. Samo godinu poslije uloge u “Goli u sedlu” nominirana je za Oscara u filmu “Pet lakih komada”, a 70-ih je osvojila i dva Zlatna globusa.
Film je osim individualnih ostvarenja pokazao i da su veliki filmski studiji u to doba bili u svojevrsnoj krizi, što su nezavisni filmaši američkog novog vala znali iskoristiti. Iako scenarij za njegove glavne protagoniste donosi tragične završetke, “Goli u sedlu” je ubrzo postao kultan film jedne ere, koja je pak značajno utjecala na razvoj filmske industrije do danas.