Šetnja i čitanje

ŠTO DA RADIM? Čim osjetite simptome panike, mirno dišite, uzmite omiljenu knjigu ili čitajte naglas tekst, razgovarajte s nekim i sjetite se da panika nije opasnost za vaše tijelo

- objašnjava Orehovec. Informirajte se što je napadaj panike. Znanje i informiranost uvijek su ključ razumijevanja. Ako naučite što možete očekivati (ali možda i više nikad dočekati), strah će biti manji, kaže psihologinja Iva Kantolić. Psihologinja Orehovec dodaje da je važno upravaljati razinom stresa u životu i imati dobar balans (zdrava prehrana, dovoljno kvalitetnog sna, uredan životni ritam, stil života koji ima određenu strukturu). To vas čini stabilnijima i uspješnijima u nošenju s fazama pojačanog stresa i pritisaka koje svi doživljavamo u životu. - Treba shvatiti da ‘biti bez anksioznosti’ može samo mrtav čovjek. Treba prihvatiti anksioznost i njezina povremeno i jača pojavljivanja. Prihvaćanje i prestanak gledanja na nju kao na katastrofu je najbolji način da se ona zapravo i ublaži i rasprši - kaže Orehovec. Liječenjem simptomi mogu potpuno nestati ili se javljati u znatno manjem intenzitetu i broju, do razine da osoba može upravljati svojim životom bez većih ograničenja, kaže dr. Radišić. - Možete i morate imati aktivnu ulogu u liječenju, ponavljati vježbe disanja, preusmjeravanja pažnje, vizualizacije, pozitivne sugestije, redovito uzimati farmakološku terapiju ako je propisana od strane liječnika - kaže dr. Radišić.