ČEŠNJAK I ČAJ OD LJUSKI LUKA ZA ZIMU BEZ BOLJKI

LJUT, ALI LJEKOVIT Češnjak je odlično sredstvo za zaštitu krvnih žila, snižavanje kolesterola i protiv impotencije, dok luk djeluje protuupalno i ublažava bol

U prvoj polovici studenoga tradicionalno se sade češnjak i luk. Pritom je potrebno čitavu dužinu sadnog materijala utisnuti u tlo, tako da ništa ne ostane iznad površine.Tako će buduće biljke biti manje izložene značajnijim promjenama vlage i temperature te se bolje ukorijeniti. Za sadnju luka i srodnih biljaka tlo treba obraditi i pripremiti neposredno prije sadnje te ga učiniti i rahlim kako bi se češnjevi, lučice i presadnice lako utisnuli u tlo. Tlo je dovoljno pognojiti humusom ili gnojivom od glista jer lukovičasto povrće ne podnosi prevelike količine dušika i tako postaje metom nametnika. U ekološkom uzgoju luk i češnjak često se sade kraj mrkve jer se ove biljke međustobno štite - luk odbija mrkvinu muhu, a mrkva lukovu. Lukovičasto je povrće dobro posaditi i oko debla voćaka i grmova - to će ih štititi od nametnika, osobito voluharica. Kod takve sadnje brati možete aromatično lišće, dok je lukovice bolje ne vaditi, nego pustiti biljku da se sama razmnožava kao trajnica. Luk kozjak (Allium ascalonicum) ili ljutika (var. viviparum) mogu se saditi od kasne jeseni i rane zime, za raniji urod. Ako su vremenski uvjeti nepovoljni, lučice se mogu posaditi u velike lonce i presaditi kad se uvjeti poboljšaju. Idealna veličina lučica je oko 2 centimetra u promjeru - one će dati dobar urod velikih ljutika. Iz većih lučica nastat će veći broj manjih lukovica. Lučice sadite na udaljenost od 23 centimetra, u redove udaljene od 30 do 38 centimetara. Bolje je napraviti male rupe nego gurati lučice u zemlju jer zbijenost, pogotovo u tvrdim tlima, može biti prepreka mladom korijenju. Ostavite vrhove lučica malo iznad površine tla. Ljutika je vrlo otporna ali joj koristi povremena zaštita staklom ili prekrivačem tijekom razdoblja vrlo hladnog vremena, pogotovo ako je tlo loše drenaže. Ljekoviti oblozi, sirupi i kapi od luka u narodnoj se medicini koriste od najstarijih vremena. No i suvremena znanost ističe njihovu učinkovitost. Istraživanja su tako pokazala značajno smanjen rizik od karcinoma pluća među osobama koje jedu hranu bogatu kvercetinom, kao što je crveni luk. Ova tvar se bolje i učinkovitije apsorbira iz luka nego iz ostalih namirnica. Redovito jedenje luka također može smanjiti učestalost astmatičnih napadaja. To je zato što luk sadrži nekoliko spojeva koji ublažavaju upalu. Najveća koncentracija te tvari nalazi se u ljusci luka. Iskoristiti je možete tako da cijeli neoguljeni luk dodate u lonac juhe dok se ona lagano kuha. Tako će se u njoj zadržati svi korisni sastojci. Druga mogućnost je da ljuske sušite i dodajete čajevima. Češnjak pomaže kod niza oboljenja, od prehlada do preventive malignih bolesti. Aminokiseline iz češnjaka utječu na sniženje razine štetnoga kolesterola (LDL) i povišenje koncentracije zaštitnog kolesterola (HDL) te snižavanje triglicerida. Djeluje i na širenje krvnih žila, osobito periferne, odnosno sužene krvne žile glave, očiju i nogu. Stoga je koristan kod liječenja nekih vrsta glavobolje i bolnih grčeva u potkoljenicama. Poboljšava i potenciju - muškarcima s erektilnom disfunkcijom preporučuje se da svakog dana, tijekom tri mjeseca, pojedu po četiri češnja češnjaka na dan.