Rogač kao lijek za dječje bolesti

DIJETNO Rogač je zdrava zamjena za čokoladu kod migrene ili dijabetesa

Rogač (Ceratonia siliqua) raste na sredozemnom području, a doseže visinu i do 20 metara. Pripravci od rogača rabe se za liječenje proljeva, probavnih smetnji i žgaravice. Rogačevo se brašno miješa sa sjemenkama suncokreta i rižinim brašnom kako bi se dobio dovoljno blag pripravak koji može liječiti proljev kod male djece. Naime, dokazano je da se djeca koja pate od proljeva puno brže oporavljaju kad im se daje prašak napravljen od mahune rogača. Razlog su treslovine koje ne samo što isključuju djelovanje otrova, nego i sprečavaju razvoj bakterija. Istraživanja su potvrdila da sok od mahuna rogača blagotvorno djeluje u suzbijanju proljeva kod djece. Rogač pomaže i smirivanju nadraženosti crijeva. Sluz i smola također su se upotrebljavali za liječenje povraćanja, i to u blagim preparatima koji su odgovarali i djeci i trudnicama. Istraživanja pokazuju kako rogač može poboljšati razinu lipida kod ljudi s viškom kilograma. Rogačeva smola rabi se kao dijetna hrana i kao nadomjestak za čokoladu. Nadomješta hranjive tvari pa time čini hranu snažnom, ali ne i masnijom. Rogač ima drugačiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za oboljele od dijabetesa, migrena, tjeskobe, nervoze i sl. Prirodno je sladak pa je kod pripreme slastica od rogača potrebno dodati puno manje šećera nego kad se rade slastice od kakaa. Rogač ima mali udio masti, bogat je pektinom i rijetko djeluje kao alergen. Kalorijska vrijednost mu je za 2/3 manja nego kod čokolade. Za razliku od čokolade, ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse. Feniletilamin može imati nepovoljan utjecaj na razvoj migrene, porast krvnog tlaka i porast razine glukoze u krvi. Sjeme rogača se namače kako bi omekšalo, a zatim se uklanja vanjski sloj i vade klice. Ostatak se melje za dobivanje rogačeve smole. Rogačevo brašno dobiva se sušenjem i mljevenjem pulpe iz mahune.