Austrijanci u razvoju turističkih projekata izbjegavaju strane banke i tradicionalno vjeruju domaćima, a na velika ulaganja ne čekaju dulje od pet godina.

Iako se Hrvati hvale da u naš turizam većinom investiraju domaće tvrtke, razdoblje realizacije nedvojbeno je dulje nego u Austriji. Prije tri godine Austrija je od turizma zaradila 14,9 milijardi eura, a Hrvatska 8,8 milijardi eura. Usporedbe radi, te je godine Nizozemska zaradila 10,7 milijardi eura, Belgija 9,5 milijardi, a Švedska čak 9,9 milijardi eura. - Hrvatska ima izuzetnu kvalitetu krajolika i kulturne baštine, nudi stabilnost i sigurnost za turiste. Tek je sad u potpunosti globalno otkrivena i glasi kao nezaobilazna turistička destinacija, što će sigurno još godinama generirati rastući interes za dolaskom - smatra Ivo Kunst, stručnjak s Instituta za turizam. S njim se slažu i u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Antonia Urlić, direktorica Sektora za turizam, kaže da su očuvani i raznolik okoliš te ulaganja u sigurnost najveće prednosti hrvatskog turizma. No priznaje da postoji velik prostor za daljnji napredak, a vidi ga prvenstveno u produljenju sezone. - To bi utjecalo kako na ukupan rast turističkog sektora, tako i na rast povezanih gospodarskih djelatnosti, a smanjilo bi opterećenje u samoj špici sezone - kaže Urlić i ističe da HGK potiče razvoj svih oblika turizma koji su zaslužni za produljivanje sezone, primjerice otvaranje grupacije luksuznih hotela koji potiču poslovanje tijekom cijele godine. Ističe da je Hrvatskoj potrebna i bolja suradnja među ministarstvima koja su povezana s kvalitetom ukupnog turističkog proizvoda i slike naše zemlje. Član saborskog Odbora za turizama Anton Kliman (HDZ), i bivši ministar turizma u vladi Tima Oreškovića ističe da sezonu treba produžiti. - Za to ima mnogo alata, od kojih je i ugovaranje novih charter letova za Hrvatsku u predsezoni i podsezoni, a na kojem Ministarstvo radi - kaže Kliman. Predsjednik saborskog Odbora za turizam Branko Grčić (SDP) također smatra da Hrvatska ima prostora za poboljšanje svog turizma. - Trebalo bi osmisliti neki poticajni model koji bi dao veće značenje kontinentalnom turizmu, ali i razvio domaći turizam za hrvatskog gosta. Problem je i ukupna politika države prema tom sektoru. Mediteransko okruženje je Hrvatskoj dalo izvanrednu priliku za dobre turističke rezultate, a s druge strane imamo pomalo maćehinski odnos države, kao što je bespotrebno dizanje PDV-a s 13 na 25 posto. To je u prvom redu ograničilo potencijal investicija velikog broja manjih tvrtki, obrta, taman nakon jednog zamaha koji se dogodio - kaže zastupnik Branko Grčić. Mostova članica Odbora za turizam Ivana Ninčević Lesandrić ističe kako Hrvatska mora postati zemlja koja će živjeti 365 dana od svog turizma, a ne samo ljeti. Kad je u pitanju turistička ponuda, Hrvatska se, naglašava Lesandrić, ne može oslanjati samo na vremensku prognozu. - Turizam se u razvijenim državama odvija 365 dana, a kod nas je najrazvijeniji u ljetnoj sezoni na obali. Kod nas padne kiša i svi kukaju kako je manje turista ili kako turisti odlaze, u Londonu pada kiša 365 dana pa im je turizam na vrhuncu. Poanta je pružiti turističke sadržaje koji će privući turiste i van ponude “sunce i more.” Treba dati veću podršku ulaganjima u zdravstveni turizam, kulturni turizam, kongresni turizam, nautički turizam i aktivni odmor. Zatim, unaprijediti smještajne kapacitete, staviti u funkciju državnu i gradsku imovinu u turističke svrhe, povećati broj jeftinih avionskih letova, popularizirati prikaze raznih povijesnih događaja kao i tzv. filmskog turizama - kaže nam Ninčević Lesandrić.