Proljeće više jedemo brže trošimo kalorije

PROMJENE U TIJELU Organizam proizvodi manje melatonina i više serotonina, smanjuje se inzulinska rezistencija, a sve to potiče umor

S promjenom godišnjih doba mijenja se i funkcioniranje našeg organizma. Istraživanja pokazuju da različiti ljudi doživljavaju godišnja doba na različite načine. Dok zimi ljudi zapadaju u zimski blues, dolazak proljeća uglavnom blagotvorno djeluje na raspoloženje te većini ljudi donosi osjećaj veće fizičke snage. Ljudi, poput životinja, reguliraju metabolizam i razine hormona u skladu s vanjskim podražajima kao što su svjetlost i temperatura. Kad je vani hladno i tamno, tijelo se štiti, a kada dođe proljeće i sa sobom donosi puno sunca, tijelo se mora prilagoditi. Tjelesna temperatura raste, krvne žile se šire, a krvni tlak pada. - Veliki je čimbenik u tim sezonskim promjenama raspoloženja svjetlo. S dolaskom proljeća više je svjetla. Ono utječe na fotoreceptore u mrežnici i na pinealnu žlijezdu ili epifizu te smanjuje izlučivanje melatonina (odgovoran za budnost ili spavanje), pa tijelo više nije pospano i pršti od energije i optimizma. Zimi je epifiza aktivna i luči više melatonina, zbog čega je čovjek umoran i razdražljiv - kaže dr. Ksenija Krajina Pokupec. I doživljaj temperature je drukčiji. Možda ćete se iznenaditi kad shvatite da vam teperatura od oko 18 stupnjeva u proljeće godi, a s početkom jeseni se na istoj osjećate “promrzlo”. Tijekom hladnih mjeseci ne postoji potreba za hlađenjem tijela preko znoja, pa se kod prelaska u proljeće tijelo bolje i mirnije aklimatizira nego u jesen, kad je već razvijena veća tolerancija na toplinu. Prijelaz iz zime u toplije mjesece tijelu može biti nešto teži zbog veće količine energije potrebne da ostane na optimalnoj temperaturi. No stručnjaci kažu da prilagodba na temperaturne razlike i novu “sezonu” obično traje između deset i dvadeset dana. Valja zapamtiti, međutim, da uz povećanje dnevnih vrućina raste naša potreba za vodom. Znanstvenici s Cambridgea otkrili su da se tijekom sezonskih promjena mijenja i naš DNK u stanicama. Geni se često promatraju kao nepromjenjivi, no rezultati objavljeni u magazinu Nature Communications pokazuju da čak jedna petina svih gena u bijelim krvnim stanicama (leukocitima) prolazi kroz neku promjenu. Većina genetskih promjena Činjenica je i da u proljeće imamo više entuzijazma za promjene, a sama priroda nas nadahnjuje. Sunce potiče biljke na stvaranje klorofila, djelujući tako na ljudski organizam kao odličan stimulator. Miris biljaka stimulira ljudski organizam i otuda dolazi onaj posebni osjećaj svježine i dodatne snage. Promjene godišnjih doba imaju veze i s našim metabolizmom. Tijelo u jesen skuplja masne naslage kako bi lakše preživjelo zimu. Tijekom zime razvijamo viši stupanj otpornosti na inzulin kako bi naše tijelo bilo učinkovitija i naviknuto da dulje budemo bez hrane. Zbog ove prirodne pojave tijekom hladnijih mjeseci lakše je dobiti malo “na težini”, a posebno ako ne obraćamo pozornost na unos hrane i aktivnost. Za mnoge od nas ovaj godišnji ciklus inzulinske rezistencije vraća se u stanje osjetljivo na inzulin oko kasne zime, odnosno ranog proljeća, kako bismo se pripremili za ljeto i obilje hrane. - Ono što ovdje treba shvatiti jest da se naš metabolizam uistinu ne usporava nego se mijenja način rada, što je posljedica promjene u okolišu. Iako većina ljudi misli da se naš metabolizam usporava u hladnijem vremenu, to tehnički nije točno. Naš bazalni metabolizam obično ostaje na istoj razini zahvaljujući mudrosti našeg tijela, a ljeti će se tijelo čak prirodno pokušati usporiti i sačuvati energiju, a u hladnijim danima “ubrzati” kako bi se zagrijalo - otkriva dr. Tanja Pekez Pavliško.