Ljudi danas žive brzo i ne vode previše računa o svom zdravlju ili odnosima s okolinom. Ovo nije predstavljalo velik problem u prošlosti kad su ljudi živjeli kraće. No danas se očekivani životni vijek povećao, a to nam donosi neka nova pitanja o kojima bi

Lynda Gratton i Andrew Scott, autori knjige “The 100-Year Life: Living and Working in an Age of Longevity”, pišu s namjerom da nas upozore upravo na našu novostečenu dugovječnost. Napredak u medicini i opće poboljšanje uvjeta života neprestano probijaju dobnu granicu smrtnosti. Stoga autori zaključuju da “sto godina postaje novih osamdeset”. Ovo je super vijest, no Gratton i Scott kažu da je dugovječnost povod da dobro promislimo o svom životu. Na primjer, zamislite da s 50 godina razvijete probleme s kralježnicom, s kojima ćete morati živjeti sljedećih 50 godina. Što ste stariji, to će vam teže biti nositi se s tim. Zbog toga se o zdravom životu i pravilnoj tjelovježbi treba početi brinuti već danas kako biste mogli uživati u dugovječnosti. Osim na zdravlje, autori upozoravaju na neke nove financijske probleme. Osoba koja ode u mirovinu nakon 40 godina radnog staža i nakon toga proživi još osam godina, radila je pet godina za jednu godinu primanja mirovine. No oni koji nakon odlaska u mirovinu prožive sljedećih 35, odradili su samo nešto više od jedne godine na jednu godinu mirovine. Ta će činjenica biti problematična kako za društvo, tako i za osobe kojima bi se mirovina mogla još više umanjiti. Ovdje je važno i poznavanje osnova ekonomije kako bi sami mogli izraditi svoj sigurni mirovinski plan. Stoga autori savjetuju da istražujete stvari koje volite, i pretvorite ih u hobi koji bi vam mogao donijeti nešto malo novca sa strane. Kad nađete takvu sporednu zanimaciju, njome se možete baviti i nakon odlaska u mirovinu, što će također pridonijeti sretnijoj dugovječnosti. Pritom je također važno dobro upoznati sebe. Poznavanje svojih želja, osjećaja i karaktera dat će vam osjećaj svrhe, a i lakše ćete naći te male zanimacije koje vas ispunjuju.