Dine gubimo grad veličine Osijeka...

pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija pri vrhu su motiva koji su pridonijeli iseljavanju. Istraživanje je potvrdilo da su politička neizvjesnost i nestabilnost mnogima bili poticaj za odlazak. Većina traži sigurnost i uređen sustav – kazao je Jurić navodeći razmišljanja iseljenika. Ističe kako ekonomija nije glavni razlog odlaska, pa onda njezino poboljšanje neće doprinijeti povratku. Od travnja 2011. do ožujka 2018. prirodnim putem izgubili smo 91.750 stanovnika. Od navodno 300.000 dosad iseljenih najviše je ljudi otišlo u Njemačku, njih 56 posto, najviše iz Zagreba i središnje Hrvatske te Slavonije i Baranje. Riječ je o mladim ljudima starosti od 20 do 39 godina, a takvih je nešto više od 47 posto. Slična situacija je i s Irskom, gdje bilježe porast broja Hrvata od čak 431 posto od 2011. do 2016. godine. Oko 35 posto hrvatskih iseljenika u Irsku dolazi iz istočne Hrvatske. Rekorder u odlascima je Požeško-slavonska županija, koja 2016. bilježi čak 990 odseljenih na 100 doseljenih stanovnika. No Hrvatska je i kroz povijest bila zemlja iz koje se emigriralo, najčešće u Njemačku. - Postoji ipak bitna razlika. Ranija su se iseljavanja odvijala u okviru još prirodnog rasta. Sad ga više nema niti će se pojaviti sam od sebe. Razina je prirodnog pada i starenja ukupne populacije razarajuća, pa je potpuno svima dobronamjernima jasno da to postaje pitanje budućnosti, opstanka i svakog smislenog razvoja Hrvatske. Samo još to treba shvatiti politika, ili bolje rečeno sebični političari – nastavlja prof. Šterc.