DEMOGRAFSKA OBMANA Iseljenici:Naše se društvo moralno slomilo...
A politika do sada u Hrvatskoj, tvrde naši sugovornici, ništa konkretno nije poduzela. - Nijedna vlada koja se ozbiljno uhvati u koštac sa stvarnim problemima hrvatskog društva neće moći preživjeti vjerojatno niti cijeli mandat, a kamoli dočekati idući mandat. Stoga niti nema stvarnih pomaka u cijelom ovom procesu. Vlast je zainteresirana za lake političke bodove. Vidimo da vlast (kako lijeva tako i desna, odnosno centristička) bježi od odgovornosti i stvarnih problema. Na njihovom dnevnom redu stalno se vraćaju teme iz prošlosti, vraćaju se teme oko kojih nema konsenzusa, vraćaju se fabricirani problemi kako bi se za neuspjeh u ekonomiji, ili generalno u društvu , moglo optužiti ‘druge’.
NE BI IZDRŽALI NI JEDAN MANDAT
Ljudi koji bi bili u stanju provesti dalekosežne reforme koje su u ovom trenu potrebne hrvatskom društvu moraju biti ljudi iz struke, koji bi ‘odradili’ posao isključivo kao profesionalci, i koji bi se nakon toga povukli iz politike. Nijedna ‘politička’ vlada po prirodi stvari ne može obaviti taj posao – dodao je Jurić. Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku navode kako su poduzeli cijeli niz demografskih mjera, od povećanja novčane potpore za rođenje djeteta, povećanja limita ukupnog dohotka po kućanstvu, proširili su krug djece koja ima pravo na dječji doplatak, povećali su novčane naknade za nezaposlene. Navode kako su dodatno povećali materijalne uvjete u vrtićima te produljili njihovo radno vrijeme te pružili podršku i promicali prava djece. Pridodali su tome posebne programe za zapošljavanje mladih, stambene mjere te porezne olakšice. Ukupno, navode iz ministarstva, za te su mjere predvidjeli više od 6,5 milijardi kuna. Demografi smatraju kako ova, kao ni sve dosadašnje vlade, po pitanju demografske politike nisu učinili ništa značajno niti će to učiniti u skorijem periodu jer nemaju jasno razrađene strategije ni ciljeve. Štoviše, demograf Šterc smatra kako oporavak kojem se svi nadamo nije moguć.
SMANJENJE POTROŠNJE U ZEMLJI
- Nećemo se oporaviti jer se radi o velikom problemu kojem se nije posvećivala nikakva pažnja i koji sad udara svom žestinom. Podsjetio bih ekonomiste na njihove razvojne doktrine i koncepcije u kojima im je radna snaga bila usputna briga. Ključ svega je u načinu upravljanja državom i njezinim resorima, sposobnosti, otvorenosti i osjećaju pripadanja istom društvu i prostoru – kazao je. - Odlazak na rad u inozemstvo ima dva efekta. Prvo, zapošljavanjem u inozemstvu značajno je smanjena potencijalna nezaposlenost, i drugo, dio je registriranih nezaposlenih otišao na rad u inozemstvo. Stoga je jasno da je iseljavanje pogodovalo statistici nezaposlenih, kojom se nerijetko barata u politikantske svrhe kao relevantnim pokazateljem ekonomskoga razvoja i rasta, što su dokazali Akrap i Strmota. Negativne posljedice snažnoga iseljavanja
“NEĆEMO SE OPORAVITI. KRIZA BAŠ SAD UDARA PUNOM ŽESTINOM” demograf Šterc smatra da sve počiva na političkim odlukama
vidljive su odmah i bez vremenskoga odmaka. One se očituju kroz smanjenu potrošnju i smanjenje ukupne zaposlenosti u zemlji. Također, opadaju proračunski prihodi i rashodi zbog pada broja poreznih obveznika i proračunskih korisnika.
KOLAPS MIROVINSKOG SUSTAVA
Kako glavninu iseljenika čini radno aktivno stanovništvo, najveći gubitak imat će prihodna strana proračuna. Dodatan problem čini i sama struktura Državnog proračuna jer većina proračunskih prihoda dolazi od oporezivanja potrošnje (PDV, trošarine), a znatan dio proračunskih rashoda odlazi na mirovine (Ministarstvo financija, 2016.). Takva činjenica će zasigurno dovesti do još većih pritisaka na mirovinski sustav u Hrvatskoj, uz ionako iznimno nepovoljan omjer aktivnih osiguranika i umirovljenika, što pokazuju Akrap i Strmota. Nastavi li se ovakav tempo, Hrvatska će uskoro imati opterećenje od tri neaktivna na jednog aktivnog osiguranika, što mirovinski sustav može, prema prognozi demografa Šterca, izdržati još samo pet godina – objasnio je Jurić navodeći dalje kako se problem odražava i na obrazovni sustav, koji iz godine u godinu bilježi sve manje djece u školskim klupama. - Tako se broj učenika u deset godina smanjio za čak 68.114, što je jednako prosječnom broju stanovnika jedne hrvatske županije. I ove godine imamo pad broja maturanata, čak 1300 manje nego prošle godine – tvrdi on. Čemu se nadati u budućnosti? - Političkim promjenama, promjenama izbornog sustava, uvođenju u upravljački dio sustava najboljih koje Hrvatska ima i shvaćanju kako je upravljanje državom najodgovorniji posao. Demografski? Provođenju stimulativne populacijske politike i selektivnom useljavanju ne želimo li dovesti u pitanje temelje sigurnosti i razvoja Hrvatske – kazao je Šterc. Jurić smatra ipak kako je pojedinim hrvatskim vladama kroz povijest odgovaralo iseljavanje ljudi.
PRVA KNJIGA O HRVATIMA U NJEMAČKOJ
- Iseljavanje Hrvata za posljedicu ima smanjenje opće stope nezaposlenosti u državi, baš kao što je slučaj bio i tijekom iseljavanja Hrvata u vrijeme Jugoslavije. Čini se da svakoj hrvatskoj vladi odgovara ‘otvoriti zemlju’ i pustiti nezaposlene da odu - podjednako kako je to učinila Jugoslavija krajem 60-ih i 70-ih 20. stoljeća. Takva mjera očito kupuje socijalni mir u zemlji. No to je samo kratkoročno. Srednjoročne i dugoročne posljedice iseljavanja iz Hrvatske su vrlo mogući poremećaji na tržištu rada, kao i destabilizacija mirovinskog, zdravstvenoga i socijalnog sustava, zbog očekivanoga gubitka porezne i fiskalne baze – kazao je. O svom istraživanju piše i knjigu koja će uskoro biti u prodaji. - Zanimljivo je da u hrvatskoj znanosti i publicistici postoje djela o Hrvatima i hrvatskom iseljeništvu u Južnoj Americi i Južnoj Africi, ali ne i o hrvatskim iseljenicima i iseljavanju u zemlju u koju su najviše odlazili, Saveznu Republiku Njemačku – zaključio je.