‘LOŠA PROCIJEPLJENOST JE NAŠ NAJVEĆI PROBLEM’
Dodao je da su u ponedjeljak navečer i utorak ujutro na odjel primljene dvije osobe sa sumnjom na ospice. - Može se posumnjati na ospice kod svakoga tko za simptome ima febrilitet, kašalj, hunjavicu, crvenilo očiju, osip koji se širi iza ušiju, na čelu, po vratu, preko trupa i ekstremiteta - kazao je šef dubrovačke infektologije.
OPREZ U DJEČJIM VRTIĆIMA
Sve osobe sa sumnjom na ospice koje dolaze na Odjel za infektologiju upućuju se na stražnji ulaz dubrovačke bolnice. Ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Mato Lakić upozorio je kako je nužno daljnje procjepljivanje populacije kako bi se širenje bolesti zaustavilo. - Naša je populacija loše procijepljena, što pogoduje širenju bolesti, a cijepljenje je najučinkovitija mjera za sprečavanje širenja. Pozivamo sve roditelje, staratelje i skrbnike da odmah cijepe svu necijepljenu djecu koja se mogu cijepiti, kao i sve nezaštićene zdravstvene radnike te nezaštićene radnike u dječjim vrtićima - rekao je dr. Lakić. Podsjetio je kako je svim dječjim vrtićima od Ploča do Konavala rečeno da necijepljena djeca ne dolaze u vrtiće da ne bi došlo do naglog širenja bolesti. Prema njegovim riječima djeca prvi put moraju cijepiti do prvog razreda, a drugi put pred sam upis. - Djeca koja su cijepljena dvaput zaštićena su preko 99 posto. Naravno da s godinama imunost može padati, pa neki koji su cijepljeni danas možda nisu sasvim zaštićeni ili su djelomično zaštićeni. Onda će njihovi simptomi biti lakši. I dalje je zaštićen visok postotak populacije cijepljene s dvije doze.
ZADNJA EPIDEMIJA 2015.
Zato preporučamo cijepljenje, jer druge mjere nemamo - kazao je Lakić. Posljednju epidemiju ospica u Hrvatskoj imali smo 2015. godine, kad je oboljelo oko 200 ljudi. Dr. Vesna Višekruna Vučina, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), ranije je za 24sata objasnila da ljudi rođeni do 1960. prošlog stoljeća imaju prirodni imunitet protiv ospica. - Oni su dolazili u kontakt s ospicama do 1960. Do tada su, naime, stalno vladale epidemije na našim prostorima i njihovi su organizmi stoga postali otporni. Ljudi rođeni 1961. i mlađi ne bi trebali u panici pohrliti na cijepljenje. Najprije trebaju obaviti provjeru, i to ako, primjerice, rade u rizičnom okruženju, poput bolničkih ustanova, ili ako mnogo putuju i dolaze u kontakt s većim brojem ljudi. Provjera se obavlja takozvanim titar testom. Cilj nam je prvenstveno zaštititi djecu predškolske i školske dobi, a tek onda, prema potrebi, širiti radijus procjepljenja. Ako netko ne radi rizičan posao ili živi u županiji gdje je procijepljenost visoka, taj nema razloga za brigu i za sada ne treba odmah juriti na cijepljenje – tumači dr. Višekruna Vučina.