LI VAM 40 LIJARDI? TE PRIVILEGIRANIMA

Hrvatski mirovinski sustav trenutačno ne izgleda održivim, ali ne zato što svi koji rade ne uplaćuju u njega dovoljno. Nedostatak novca posljedica je rata, masovnih prijevremenih umirovljenja kojima se od 90-ih utišava nezadovoljstvo branitelja, te povlaštenih političkih mirovina. Kao što nitko tad nije razmišljao što će biti tamo neke 2018. godine, tako je i današnji ministar rada Marko Pavić reformu branio riječima da jednostavno nema novca. - Nedostaje 40 milijardi kuna. Ako tko ima prijedlog gdje ih naći, neka kaže - poručio je ministar Pavić. Ono što Pavić nije direktno rekao je da se radi o 40 milijardi kuna kroz sljedećih 20 godina. Dakle, oko dvije milijarde kuna godišnje u proračunu. Toliko bi stajalo da se dodatak od 27 posto na mirovinu isplaćuje i onima koji su štedjeli u drugom stupu, ali nisu dovoljno uplatili jer ga pune nedovoljno dugo. Oni koji idu u mirovinu samo iz prvog, državnog stupa, mogu računati na taj dodatak. I zato je predložio da svi koji žele veću mirovinu daju uštedu iz drugog stupa državi. A država će njima 27 posto dodatka. Prema Pavićevu izračunu, država bi na tome zaradila. Čak 87 milijardi do te famozne 2040. godine. I time bi spasili i proračun iz kojeg se sad izdvaja 18 milijardi kuna za mirovine koje se ne skupi u prvom stupu. Pavić je sve začinio i emocionalnom porukom. - Vaše mame i tete u Konzumu imat će manje mirovine - poručio je. I to je točno. Ako država u sljedećih 20 godina ne nađe svake godine dvije milijarde kuna da im isplati dodatak od 27 posto. Ako nađe, onda bi radnici koji će sljedećih 20 godina ići u mirovinu imati osjetno veće mirovine kombinacijom dva stupa i dodatka. - Treba premostiti to razdoblje. Jer projekcije kažu da će se taj dodatak od 27 posto moći ukinuti, a država će sve manje izdvajati iz proračuna za mirovine - rekao je ekonomist Željko Lovričević. U drugom stupu bi bilo dovljno novca i problem više ne bi postojao. Svi koji idu u mirovinu, uz dulji radni staž, imali bi više nego po Vladinu modelu. Inače, za 20 godina opet ćemo imati isti problem, upozorio je Lovrinčević. Zato smo poslušali sugestiju minsitra Pavića i pokušali mu naći te dvije milijarde kuna godišnje. I to bez rezanja plaća u javnom sektoru ili smanjivanjem državne javne uprave što je uobičajeni način kojim se traže uštede. Nismo im čak zamjerili ni autobmobile za koje odlazi više od 300 milijuna kuna godišnje. Na zaposlene odlazi 22 milijarde kuna godišnje. Digitalizacija, iskorjenjivanje nepotizma, pošteni natječaji, kazne i nagrade te efikasnija javna uprava sigurno bi donijeli uštede od koju milijardu. No ta reforma se ne provodi i još se traže analize. No i bez nje ima dovoljno mjesta. Dapače, našli smo gotovo šest milijardi godišnjih ušteda, a da se ništa ne ugasi, ništa ne prekine... Podsjetimo samo da je 2007. godine državni proračun trošio 106 milijardi kuna. Ove godine trošimo 27 milijardi kuna više iako dobivamo novac za velike projekte iz EU! A nitko ne može reći da toliko bolje živimo od te državne potrošnje.