KONČARA I VRATIĆ POMAŽU PROTIV JAKE GLAVOBOLJE
LJETNO CVIJEĆE Kokotac je idealna biljka za jačanje krvnih žila, dok se cvjetovi dragoljuba koriste u salatama, ali i za liječenje očnih bolesti
Divlje i vrtno cvijeće od davnina se koristilo u narodnoj medicini. Majčinski vratić (Tanacetumparthenium) izgleda poput križanca tratinčice i kamilice. Njegovi listovi i cvjetovi ispuštaju snažan, vrlo gorak miris. Nekoć se majčinski vratić, poznat i pod imenom rumencvjet i povratić, sadio oko kuće kao zaštita od bolesti, a danas se najviše cijeni njegov učinak protiv glavobolje. Za medicinske se svrhe upotrebljavaju listovi. Iako je vratić zbog svog djelovanja dobar u sprečavanju migrene, nije učinkovit kad se napadaj pojavi. Prema britanskim istraživanjima, majčinski vratić smanjuje učestalost migrene za 24 posto, a ako se napadaji i pojave, mnogo su lakši. Za liječenje migrene obično se rabe standardizirani pripravci. Prema iskustvima oboljelih od migrene, važno ga je dugo uzimati jer i kratkotrajan prekid uporabe može dovesti do novog napadaja, stoga prestanak uzimanja mora biti postupan. Majčinski vratić također se rabi za ublažavanje menstrualnih tegoba, osobito grčeva. Protuupalni učinak te biljke mogao bi biti koristan i u liječenju upaljenih i bolnih zglobova u ljudi koji pate od reumatoidnog artritisa. Nuspojave kod uporabe majčinskog vratića su rijetke. Kod ljudi koji žvaču sirove listove mogu se pojaviti ranice i suhoća usta, a kod osjetljivih ljudi mogu izazvati nemir u želucu. Izbjegavati je trebaju i ljudi alergični na biljke iz porodice glavočica (Compositae), npr. na kamilicu i stolisnik. Dobre rezultate u liječenju glavobolje postiže i končara (Filipendula ulmaria), biljka koja raste na vlažnim livadama. Cvate ljeti, rastresitim paperjastim krem bijelim cvjetovima u obliku me- tlica, koji se izdižu iznad okolne travnate mase. Cvjetovi mirišu ugodno, slično gorkom bademu. Cvjetovi se također koriste protiv bolesti mokraćnih organa, a salicilni spojevi koje sadrži čine ovu biljku vrlo prikladnom za liječenje gihta i reumatizma. Pospješuje i izlučivanje svih otrovnih tvari iz organizma, pa je korisna za čišćenje krvi. Čaj se preporučuje kod vodene bolesti, potkožnog i trbušnog nakupljanja vode, bolesti mjehura i bubrega, protiv glista, gastritisa i bolova u mišićima. Tijekom ljeta cvate i kokotac (Melilotus officinalis). Ova dvogodišnja biljka naraste do metar visine. Listovi su duguljasti, eliptični, na rubovima oštro nazubljeni i trolisnati. Cvjetovi žute boje oblikuju uspravni grozdasti cvat na vrhu grana, žute su boje te nakon cvatnje postaju bljeđi. Ova biljka sprečava nastanak edema te potiče cirkulaciju krvi i limfe. Koristimo ga kod svih tegoba koje su posljedica kronično slabog rada vena, kao što su noćni grčevi u listovima, otežale noge, svrbež i otekline nogu. Koristi se i kao dodatno sredstvo pri liječenju upala krvnih žila, nakon tromboze, kod hemoroida i zastajanja limfe. U vanjskoj uporabi pomaže kod uganuća, potkožnih modrica, reumatskih bolova, čireva i rana na koži. Borač ili boražina (Borago officinalis) jednogodišnja je biljka koja samoniklo raste u Primorju i Dalmaciji, kao korov u vinogradima, na poljima i zapuštenom tlu u blizini naselja. U ostatku Hrvatske može se uzgajati kao vrtna biljka. Njegovi listovi koriste se kod dišnih tegoba, srčanih bolesti, povišene temperature, reume i gihta te za bolje izlučivanje viška tekućine iz organizma. Poznat je i kao blagi antidepresiv.