LJETI SRCE ŠTITE KLIMA, VODA I MANJI OBROCI
OPREZNO Nagle promjene atmosferskog tlaka ljeti najveći su neprijatelj srčanim bolesnicima jer mogu izazvati srčani udar ČANI MIŠIĆ MOŽE ‘POPUSTITI’ ZBOG DEHIDRACIJE, PA JE POTREBNO PITI 2 LITRE VODE NA DAN
Velike ljetne vrućine i srčane bolesti nisu najbolji par, stoga srčani bolesnici ljeti posebno moraju paziti na svoje zdravlje. Iako većina bolesnika, ako kod njih nema znakova težeg oštećenja srca i redoviti su u terapiji, dobro reagira na atmosferske promjene, vrućina će kod kroničnih bolesnika izravno utjecati na srce i krvni tlak. Visoka vanjska temperatura zraka izazvat će širenje krvnih žila (tzv. vazodilataciju), što će dovesti do sniženja krvnog tlaka i ubrzanog rada srca. No na što se posebno mora obratiti pažnja u ovom razdoblju odgovara nam dr. Dražen Šebetić iz zagrebačke Poliklinike Šebetić. 1. Zašto je visoka vanjska temperatura čimbenik rizika za srčane bolesnike? Što se tada događa sa srcem i žilama? Krvni tlak je u pravilu ljeti niži nego ostali dio godine... Zašto? Visoka vanjska temperatura izaziva širenje krvnih žila, što sprečava preveliko zagrijavanje tijela, širenje krvnih žila povećava količinu krvi unutar cirkulacijskog sustava, pa tako i količinu krvi koja dolazi (ulazi) u srce i, ako otprije postoji slabost ili popuštanje srčanog mišića, dolazak dodatne količine krvi pretjerano opterećuje bolesno srce i pogoršava simptome. Širenje krvnih žila je i uzrok nižeg tlaka kod velikih vrućina, a do istih tegoba s tlakom može dovesti i dehidracija. Stoga je potrebna redovita hidracija i poseban oprez kod bolesnika koji uzimaju lijekove za visoki tlak jer može doći do njegova Ne izlažite se visokim vanjskim temperaturama te izlazite samo ujutro i uvečer. Boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. pretjeranog pada. 2. Pad atmosferskog tlaka može izazvati infarkt? Što pacijenti mogu napraviti kad meteorolozi najavljuju promjenu? Nagle promjene atmosferskog tlaka mogu ubrzati nastanak srčanog udara, osobito nekih specifičnih lokacija srčanog udara, kao što je srčani udar koji zahvaća desnu koronarnu arteriju (područje donje srčane stijenke). To se lako uočava u hitnim službama uoči velikih padova atmosferskog tlaka, što je puno češće ljeti nego zimi. Fiziološke adaptacijske sposobnosti kod srčanih bolesnika i starijih ljudi su zbog uznapredovale ateroskleroze krvnih žila smanjene. U vrijeme naglih vremenskih promjena može doći do promjena krvnog tlaka i pulsa. Takve promjene mogu utjecati na opće stanje starijih ljudi te dovesti do različitih poremećaja, od najobičnije slabosti pa sve do gubitka svijesti. Pacijenti protiv promjena atmosferskog tlaka ne mogu ništa, ali protiv svojih nezdravih navika mogu učiniti puno - pušenja ili nedovoljnoga kretanja. Prema istraživanjima, najveći broj hitnih kardioloških stanja evidentirano je upravo u vrijeme naglih promjena meteoroloških parametara, osobito pri naglom padu atmosferskog tlaka, porastu vlažnosti ili tijekom naglog zatopljenja ili zahlađenja. 3. Tko bolje podnosi vrućinu, žene ili muškarci? To je individualno i ovisi o zdravlju pojedinca. Govorimo li o zdravim ljudima, žene u generativnoj dobi imaju niže vrijednosti tlaka od muškaraca njihove dobi te nešto veće tegobe s niskim tlakom prilikom vrućina. Uzimajte adekvatnu količinu tekućine (preporučuje se 30 mililitara na kilogram idealne tjelesne težine, što je kod čovjeka od 70 kilograma oko 2 litre na dan). Uzimajte redovito propisanu terapiju i prije vrućina javite se kardiologu za eventualnu izmjenu terapije.