OLJE JE ODABRATI HT NEGO OBIČAN

ZA ZDRAVLJE U ‘light’ hrani je manje šećera i masti čiji se ‘višak’ povezuje s dijabetesom i debljinom. No treba znati da naše tijelo ipak treba šećer i masnoću

Usporedili smo proizvode kojima na deklaraciji stoji naziv “light” s originalnom verzijom istog proizvoda. Light proizvodi prvenstveno sadrže manje količine masti ili šećera u odnosu na originalni proizvod. To ne iznenađuje jer se prekomjerna konzumacija masti i šećera povezuje s povećanim rizikom od razvoja debljine, dijabetesa te bolesti srca i krvnih žila. Ipak, i masti i šećer neophodni su za normalno funkcioniranje organizma pa ih zbog toga ne bismo trebali potpuno izbaciti iz hrane. Preporuka je konzumirati ne više od 70 grama masti, odnosno 20 grama zasićenih masti dnevno, te ne više od oko 30 grama šećera, što bi bilo oko šest čajnih žličica. Prema Pravilniku, light ili lagani proizvodi mogu se stavljati na tržište samo ako to smanjenje količine iznosi najmanje 30 posto u odnosu na slične proizvode, osim za mikronutrijente za koje je prihvatljiva i razlika od 10 posto u referentnim vrijednostima. Isto vrijedi za sol kod koje je prihvatljiva razlika od 25 posto. Na primjer, proizvodi bez šećera ili sa smanjenom količinom šećera sadrže umjetna sladila koja imaju nisku ili uopće nemaju energetsku vrijednost pa je tako sadržaj kalorija koji unosimo konzumacijom ovakvih proizvoda manji. Isto tako, umjetna sladila ne podižu razinu šećera u krvi, kao što je to, naravno, slučaj sa šećerom pa ne predstavljaju rizik od razvoja šećerne bolesti. Sladila koja se najčešće koriste su acesulfam K, aspartam, saharin u kombinaciji s ciklamatom, sorbitol, stevija... Iako ih se povezuje s povećanim rizikom od razvoja karcinoma, to nije dokazano istraživanjima. Zbog toga su ova sladila dopuštena za uporabu u zemljama EU. Neka od ovih sladila mogu djelovati laksativno pa ipak ne bismo trebali pretjerivati s količinom.