HRANA ZA JAKO SRCE
Grah snižava kolesterol, orasi jačaju krvne žile, a mrkva drži tlak u normali... Salama se smije jesti tri puta mjesečno, a 20 minuta hoda na dan produljuje život
Biljni pripravci stoljećima su bili jedini način reguliranja srčanih tegoba. Narodna medicina počivala je na iskustvima dobivenim generacijama, no često nema dovoljno znanstvenih istraživanja o njezinu djelovanju. Naravno, to ne znači da je ona nedjelotvorna, nego da bi se prije primjene ovih ili bilo kojih drugih pripravaka trebalo konzultirati s liječnikom, kao i uvijek kad je u pitanju neka ozbiljnija ili kronična bolest. Za pravilan rad srca važan je balans ostalih tjelesnih sustava. Pretilost, bolesti štinjače, bubrega i dr. mogu remetiti rad srca. Utjecajem na te faktore možemo pripomoći radu srca. Također je važan dobar omjer minerala koji sudjeluju u staničnim procesima. Ako se ustanovi poremećaj rada srčanog ritma uslijed anemije, možemo iskoristiti biljke za nadoknadu željeza. Postoji li nedostatak kalija, važnog za rad srca, možemo nadoknaditi biljkama bogatim kalijem. Postoje i biljke koje sadrže spojeve koji su blokatori kalcija, npr. anđelika. Tad je potreban oprez ako osoba uzima lijekove koji su blokatori kalcija. Poseban oprez potreban je kod pacijenata na dugotrajnoj terapiji antikoagulansima. Tad treba izbjegavati biljke koje razrijeđuju krv (đumbir, kari, cimet, origano, kurkuma, paprena metvica, višnje, suho grožđe, borovnice, grejpfrut, naranče i mandarine) jer one pojačavaju sklonost krvarenju. Tegobe krvožilnog sustava prilično su raznovrsne, od angine pektoris, ateroskleroze, proširenja i slabosti srca, različitih tahikardija, upala vena pa sve do tegoba s krvnim tlakom. Ovdje se posebno izdvaja sve raširenija tegoba hipertenzija (povišeni krvni tlak). Želimo li ga regulirati, potrebno je prije svega promijeniti način života - uvesti puno povrća i voća u prehranu, povećati unos vode, smanjiti unos soli i uvesti tri puta tjedno šetnju po sat vremena u prirodi.
Među osobito korisnim namirnicama koje čuvaju zdravlje srce ističu se baš one u kojima uživamo tijekom jeseni. Među njima je nar (šipak, morganj), čiji sok i sjemenke blagotvorno djeluju na rad srca i krvnih žila, kao i orašasti plodovi koji su bogati korisnim masnim kiselinama, poput oraha i lješnjaka koje treba konzumirati redovito, ali u umjerenim količinama, kako bi se izbjegla prekomjerna tjelesna težina. Glog se još od srednjeg vijeka primjenjuje protiv bolesti srca i žila, kao tonik i umirujuće sredstvo za srce. Aktivne tvari gloga danas su nam dobro poznate, a pripravci od gloga pripadaju u red onih biljnih lijekova čije je djelovanje klinički najopsežnije dokumentirano. Glog jača i regulira rad srca. Osim toga, izvanredan je regulator krvnog tlaka, pri čemu ne samo da snižava povišen krvni tlak, nego povisuje preniski krvni tlak onima čiji je srčani mišić oslabljen. Koristan je u liječenju oštećenog srčanog mišića u starosti, kod upale srčanog mišića, u liječenju zakrečenja krvnih žila i angine pectoris, a djeluje i na smirenje živčanog sustava. Smirujuća biljka je i valerijana (odoljen), koja se najčešće koristi protiv stresa i nesanice, ali i kod poremećaja u radu srčanog ritma te za snižavanje krvnog tlaka. Slično djelovanje ima i prava srčenica (Leonurus cardiaca) - smirujući živce olakšava rad srcu.