Liječnici su se čudili, a ja sam znao da sam dobio zadatak napraviti Muzej anđela u Varaždinu. I dalje stvaram bez obzira na mirovinu.

Taj slikarski put pobuđuje i drugo, pa su se događali krasni eseji, književnika ili likovnih kritičara, te je tako nastala jedna priča da je Varaždin grad u kojem anđeli spavaju. Nekada davno svaki je čovjek imao svojeg anđela na ramenu, zajedno je s njim živio u dobru i zlu a onda su došla naša vremena u kojima se sve promijenilo. Ljudi su se okrenuli drugim vrijednostima, što većoj zaradi, položaju u društvu, nemaju više vremena djeca za roditelje, roditelji za djecu a kamoli da bi imali za anđele, kaže Željko i objašnjava kako su mnogi napustili svoje anđele, a anđeli su došli u Varaždin i odabrali jednog bivšeg inžinjera, a danas slikara da obznani svijetu tu njihovu odluku. - Svi oni ljudi koji se žele vratiti svom anđelu, moraju doći u Varaždin i potražiti ga na skrovitim mjestima, pogledati u Muzej anđela ili Anđelinjak. Možda baš njihov anđeo ondje spava i imaju mogućnost ponovno ga povesti sa sobom, vratiti se onim starim dobrim duhovnim vrijednostima i jednom humanijem načinu življenja - poziva Prstec. Zahvaljujući toj priči i njegovom slikarskom putu, veliki broj ljudi dolazi u Varaždin u njegov Muzej anđela koji je otvorio prije 7 godina. Iako je u početku, kaže, malo ljudi vjerovalo u njegovu zamisao, danas u muzej dolaze ljudi iz cijelog svijeta . - Neki dan je bila žena iz Singapura po drugi put. Nakon prvog posjeta poslala nam je poštom figurice anđela iz Singapura, a ovaj put nam je donijela anđela kojeg je kupila u Japanu. Priča o anđelima dala je Varaždinu novu dimenziju koju rijetko koji grad ima. Moja ideja je da u Rajskom vrtu uz Muzej anđela bude 9999 anđela. To je za mene magičan broj. Svojevremeno sam bio u jednom budističkom hramu u kojem je bilo 9.999 kipova Buda. Dirnulo me da je netko napravio tako veliki hram - kaže Prstec. U Muzeju anđela rade i Željkov sin Josip, koji je završio je multimediju i izuzetan je poznavatelj očeva djela i njegov kritičar, snaha Mateja, koja je, kaže Prstec, izuzetno kreativna, ali i supruga Marija, koja je u mirovini kao pravnica također od neizmjerne važnosti, a složna obitelj uz malu pomoć anđela uspijeva učiniti Muzej samoodrživim i uspješnim.