SKORO 6 PRODAM

STOLJETNA TRADICIJA U zadnjih deset godina obitelj Kotiščak osvojila je mnoge nagrade za svoj med, koji ‘uzgajaju’ od Ludbrega do Udbine

Prema studiji Instituta Korn Fery, najvažniji razlog zbog kojeg ljudi traže novi posao je to da im je potreban novi izazov, jer im je sadašnji dosadio (33 posto). Sljedećih 24 posto kazalo je da im ne odgovara poslovna kultura tvrtke. Samo je 21 posto kazalo da posao traži jer su ga izgubili ili bi mogli ostati bez radnog mjesta, a 19 posto odlazi zbog veće plaće. Josip (38) i Ivana (31) Kotiščak iz Sesveta Ludbreških kraj Ludbrega četvrta su generacija pčelara u obitelji. Prije više od 100 godina pčelarstvom se počeo baviti Josipov pradjed Josip, nastavio djed Josip, pa otac Ivan, a sad i Josip i supruga. Obitelj Kotiščak nekad je imala manje pčelinjake u vrtu i vinogradu, a prije više od 20 godina krenula je s modernizacijom i intenzivnim seljenjem s jedne paše na drugu, i to po cijeloj Hrvatskoj. Josipovi roditelji Ivan i Danica te brat također su u pčelarstvu, a Josip i Ivana vlastiti OPG imaju više od 10 godina. Danas zasebno, u svom pčelinjem carstvu, imaju 140 košnica i 40 nukleusa, odnosno pomoćnih mladih društava pčela, kojima dopunjuju postojeće košnice. - Od proljeća do jeseni pčele selimo s paše na pašu. Na našem smo području do svibnja, kad cvate bagrem, a nakon vrcanja u drugoj polovici svibnja selimo košnice u Hrvatsku Dubicu na amforu. To je divlji bagrem, koji je blagog okusa kao i bagrem, ali malo intenzivniji. U srpnju idemo u Hrvatsku Kostajnicu na kesten, a u isto vrijeme s manjom prikolicom vozimo pčele do Virovitice na lipu. Nakon kestena i lipe odlazimo u Vinkovce na suncokret, a poslije toga u Lonjsko polje na metvicu. Nakon svake paše vrcamo. Po povratku iz Lonjskog polja u rujnu se pčele uzimljuju. Zatvara im se medište, skupe se u klupko, griju se i čekaju proljeće. Dio meda im ostavimo da prezime - priča mlada medarica Ivana, ekonomistica koja je prije udaje radila u struci, a potom je odlučila pridružiti se mužu u poslu. Od proljeća su oboje na terenu - Josip med prodaje u Zagrebu, a posjećuju i razne sajmove, na kojima prodaju dosta proizvoda. Godišnje proizvedu oko šest tona meda, od kojeg veliku većinu prodaju na kućnom pragu. Od toga je najviše cvjetnog meda, oko 35 posto. Slijedi bagrem, a najmanje