Česti skokovi šećera u krvi, veći riz
Glikemijski indeks pokazuje za koliko određena namirnica povećava vrijednost glukoze u krvi u dva sata nakon obroka, objašnjava doc. dr. Dario Rahelić. - Namirnice visokoga glikemijskog indeksa tu vrijednost podižu naglo, zbog čega se povećava lučenje inzulina, da bi ih organizam lakše preradio, no onda se i relativno brzo dogodi i pad te vrijednosti, odnosno dolazi do hipoglikemije i potrebe za jelom. Nakon toga često posežemo upravo za namirnicama koje brzo podižu šećer i tako se vrtimo u začaranom krugu - objašnjava Rahelić. Upozorava da to s vremenom može dovesti do povećanja tjelesne mase, odnosno pretilosti, a česti skokovi glukoze u krvi povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Poseban je problem to što dijabetes tako desetak godina može ostati neprepoznat, tako da se otkrije tek nakon što se pokažu posljedice takvog tinjajućeg dijabetesa, upozorava naš sugovornik. - Šećerna bolest ubraja se u bolesti koje se uspješno mogu prevenirati, kojima se može dobro upravljati te spriječiti razvoj komplikacija, a pravilna prehrana izuzetno je važna u prevenciji i regulaciji glikemije - ističe mag. Eva Pavić, specijalistica sigurnosti i kvalitete hrane te rukovoditeljica Sektora za prehranu i dijetetiku u KBC-u Zagreb. Dodaje da je pridržavanje principa mediteranske prehrane povezano sa smanjenim rizikom od metaboličkog sindroma i pretilosti, što pomaže u smanjenju razvoja šećerne bolesti tipa 2. Znanstveno je dokazano da primjenom pravilne prehrane možemo znatno utjecati na razvoj šećerne bolesti tipa 2, odgoditi razvoj kroničnih komplikacija za sve tipove šećerne bolesti, a samim time i poboljšati kvalitetu života oboljelih. To je razlog zbog kojeg je prehrana istaknuta kao prvi korak u liječenju šećerne bolesti u smjernicama različitih dijabetoloških društava, čiji je cilj da se pomogne oboljelima i njihovim obiteljima, ali i razlog zbog kojeg se taj način prehrane ističe kao jedan od glavnih faktora u prevenciji dijabetesa općenito. - Na jelovniku čovjeka koji ima šećernu bolest poželjna je raznovrsna prehrana, s naglaskom na namirnicama mediteranskog podneblja, što podrazumijeva maslinovo ulje, morsku ribu (bogatu omega-3 masnim kiselinama), povrće (osobito korjenasto i zeleno lisnato povrće), voće, integralne žitarice, vino, rogač, bademe i mediteranske začine, uz umjereni unos peradi i mliječnih proizvoda, te niski unos mesa i slatkiša - savjetuje naša sugovornica. Dodaje kako je važno da poduka o pravilnoj prehrani bude individualno prilagođena, pri čemu treba obratiti pozornost na dob bolesnika, način života, socio-ekonomski status, tjelesnu aktivnost i komplikacije vezane uz šećernu bolest. Zato pacijenta i njegovu obitelj treba uključiti u razvoj plana liječenja te donijeti specifične, mjerljive, ostvarive i realne ciljeve u zadanom vremenskom roku. Također, potrebno je redovito kontrolirati pacijenta i, ako je to potrebno, mijenjati plan dodaje.