REFORMA JE JEDINI SPAS ZA NASU DJECU...
Boris Jokić: Đaci znaju da je obrazovanje vrijednost Nenad Bakić: Nije važna 1941. nego gdje ćemo biti 2041. Ranko Rajović: Naučimo djecu misliti, a ne bubati
Možete ulagati u tablete i pametne ploče, ali je ključno da ulažete u profesore. Teret svake reforme ide preko leđa učitelja. Kako god bila napisana reforma, ako učitelji nisu motivirani, neće uspjeti.
Istaknuli su to, među ostalim, sudionici jučerašnje IV. konferencije “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”, koju su organizirala 24sata. Naziv ove konferencija bio je “Kamo ide moje dijete?”.
UHVATIMO KORAK S EUROPOM
Na panelima, raspravama i predavanjima sudionici su tražili odgovore na najvažnija pitanja koja izravno utječu na budućnost Hrvatske - što naša djeca uče u školama, tko će se pobrinuti da zastarjeli hrvatski školski sustav napokon uhvati korak s modernim europskim metodama poučavanja i kako će točno izgledati cjelovita obrazovna reforma, koja je pokrenuta 20 godina nakon zadnje reforme. - Prvi put u hrvatskoj povijesti prosvjedima za obrazovnu reformu učitelji su došli u centar. Mislim da je reforma zakasnila jer su učitelji s promjenama krenuli odavno. Međutim, od kurikularne reforme kakvu sad imamo napravili smo projekt. Ova reforma nije cjelovita jer nemamo međupredmetne teme, poput zdravlja - rekla je predstavnica GOOD inicijative Eli Pijaca Plavšić. Ravnatelj V. gimnazije u Zagrebu Tihomir Engelsfeld kazao je da je svaka promjena rizik. - ‘Škola za život’ donijela nam je materijalne promjene, što nije zanemarivo. Što će nam još donijeti, tek ćemo vidjeti rekao je Engelsfeld. Njegov kolega Zvonimir Bošnjak, ravnatelj zagrebačke Privatne klasične gimnazije, naglasio je da nam je potrebna reforma školstva a ne reforma obrazovanja. Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, ispričala je da je sadašnja reforma samo modifikacija onoga što su nastavnici već radili u školama.
BITNA JE KULTURA USPJEHA
- Već sada debelo kasnimo s ulaganjem u učitelje i škole. Mnoge su se škole prijavile za eksperimentalni program ‘Škola za život’ da bi sredile materijalne uvjete - opisala je Sanja Šprem. Nenad Bakić, osnivač projekta Croatian Makers, istaknuo je kako je ključno da stvorimo kulturu uspjeha. - Kroz akcije Instituta za razvoj i inovativnost mladih u škole i knjižnice došlo je više od 80.000 micro:bitova. Umjesto pitanja gdje ti je djed bio 1941., trebali bismo pitati gdje će moje dijete biti 2041. U doba globalizacije ne možemo pobjeći od budućnosti. Djetetu nemamo pravo uskratiti budućnost. Iako ne radi idealno, mislim da ministarstvo dobro radi jer u okvirima mogućeg radi moguće - zaključio je Nenad Bakić. Nekadašnji voditelj kurikularne reforme Boris Jokić predstavio je dosad najveće istraživanje o obrazovnim aspiracijama učenika i njihovih roditelja, koje je proveo zagrebački Institut za društvena istraživanja. Istraživanje je pokazalo kako uspješniji učenici već u petom razredu odlučuju ići u gimnaziju. - Đaci znaju da je obrazovanje vrijednost - kazao je Jokić.
Istraživanje je pokazalo kako roditelji višeg ekonomskog statusa forsiraju djecu da idu na fakultet, dok oni nižeg daju djeci da sami izaberu što želi biti. Oko 1% desetogodišnjaka želi biti youtuber, 4,5% želi ih biti programer, 5% nogometaš, ali najviše ih želi biti učitelj. Kad porastu, promjene im se i aspiracije. Četrnaestogodišnjaci već znaju da neće biti sportaši i veterinari. - Najviše ih želi postati programerima, liječnicima ili informatičarima - objasnio je Jokić. Čak 53% učenika idealno mjesto za život vidi izvan Hrvatske. Domovinu bi najradnije napustili oni najuspješniji, a ponajviše učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija. Pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac rekla je da već godinama mantramo kako su nam potrebne promjene u obrazovanju.
TRŽIŠTE RADA IH ČEKA
- Svakodnevno slušamo da nam nedostaje kvalificirane radne snage i da nam djeca iz škola izlaze nepripremljena za tržište rada. Smatram da je to posljedica sustavnog nerada - rekla je Mandac. Blagica Petrovac Šikić, viša direktorica upravljanja Ljudskim potencijalima u Plivi, naglasila je da svake godine kreiraju od 200 do 300 radnih mjesta te stoga stipendiraju studente kako bi si kasnije osigurali stručni kadar. Prema njezinim riječima, dosad su uložili više od 3,5 milijuna kuna samo na educiranje. Irena Bašić Štefanić, direktorica upravljanja ljudskim potencijalima RBA, kaže da banke tinejdžerima uopće nisu zanimljive. - Prosječnom korisniku je svaki bankovni proizvod na kraju isti. Mladi ljudi od banki danas traže nešto novo. Zanima ih banka na mobilnom uređaju i banka koja im je brzo dostupna. Kad sam došla raditi u RBA, ključne su bile komunikacijske vještine, a danas, uz to, trebamo i STEM - ispričala je Bašić Štefanić. Nela Bučević, direktorica Odjela za ljudske potencijale Coca-Cole HBC - poslovna jedinica Adria, naglasila je da su, kao društveno odgovorna kompanija, počeli pomagati mladima da pronađu posao. - Nakon završetka srednje škole djeca nemaju timski rad, vještine komunikacije i razumijevanja. Pružamo im ono što im je potrebno da se zaposle - objasnila je Bučević. Direktorica Sektora ljudski potencijali i pravo u Podravki Ivana Širić naglasila je da su STEM vještine nezaobilazne. - Nove zaposlenike privlačimo i ulaganjem u nove tehnologije. Pokušavamo ostvariti idealnu sinergiju rekla je. Konferenciju je otvorio glavni urednik 24sata Goran Gavranović.
JEDAN KORAK NAPRIJED
- Nadali smo se da će se naša djeca i naša budućnost napokon naći u središtu javne rasprave te smo u tome uspjeli. Obrazovanje je najbitnija tema u društvu i u fokusu je svih medija. Još je dugi put pred nama. Ova konferencija je samo jedan korak toj podršci - poručio je Gavranović. Predsjednik uprave 24sata i direktor Styrije za Hrvatsku Boris Trupčević poručio je kako bi nastavnici trebali služiti djeci, a ne djeca nastavnicima. - Neće nas spasiti kurikularna reforma. Problem je i u kadru. Dok ne nagradimo dobre, a ne kaznimo loše nastavnike, nećemo napredovati. Želio bih zahvaliti pojedincima koji rade na promjenama, ali i ministarstvu na pomacima. No djeca ne mogu čekati. Nastavit ćemo promovirati obrazovanje kao nacionalnu temu broj jedan kako bi naša djeca bila ravnopravni građani svijeta - zaključio je Trupčević.
ŽELE SE ISELITI Čak 53% učenika mjesto za život vidi izvan Hrvatske. Najviše žele otići đaci prirodoslovnih gimnazija