TETU TEMPERATURA A - HITNO LIJEČNIKU

Neki roditelji se odlično nose sa snižavanjem temperature, a neki nemaju pojma kako to učiniti. Generalno, liječniku treba ići kad roditelji vide da se događa nešto loše što se ne može kontrolirati, kaže pedijatar s KBC-a Zagreb, prim. dr. Darko Richter. Pritom, kaže dr. Richter, liječniku treba dati jasnu i što konkretniju informaciju što se s djetetom događa. Primjerice, ako roditelj detaljno kaže koliko dugo dijete dugo ima temperaturu koju ne mogu skinuti i da ga pritom probada u prsima, liječniku je to odličan temelj za dijagnozu i stvaranje kompletne kliničke slike djetetova stanja. Ovaj pedijatrijski stručnjak kaže da mnogo roditelja više ne zna trebaju li ići na hitnu, što predstavlja jednu stranu problema. Druga su roditelji koji vode dijete na hitnu već nakon prvog kihanja ili naprosto iz manipulativnih razloga, želeći na hitnoj obaviti nešto što bi inače morali čekati. - Nisam radio statistike koliko je takvih koji dolaze iz manipulativnih razloga, ali usudio bih se reći da ih je čak 30 posto. Svakodnevno radim na hitnoj, i jednako tako svakodnevno imam roditelje koji dođu jer dijete, primjerice, boli trbuh ili zglob posljednjih godinu dana – kaže prim. dr. Richter dodajući da je, jednako tako, iznimno bitno dovesti dijete na hitnu u pravom trenutku. Dođe li se prerano, naime, liječnik nema načina da uoči pravo stanje stvari. Primjerice, upalu pluća je vrlo teško uočiti bez rendgenske snimke. No ako dijete dođe na hitnu na početku bolesti, kad su simptomi vrlo slabi, ni jedan liječnik ga neće odmah slati na RTG i zračiti bez razloga. Zato su roditelji ti, smatra prim. dr. Richter, koji igraju ključnu ulogu u praćenju djetetova stanja i koji trebaju dijete odvesti liječniku u pravom trenutku. Roditelji, naime, spontano prepoznaju kad nešto ne valja te ako reagiraju u pravom trenutku i liječniku pruže detaljne informacije o stanju djeteta, ne bi trebalo biti nikakvih neželjenih ishoda kakvima smo nedavno svjedočili. - Akutna stanja, poput povišene temperature, kašlja, mučnine, povraćanja, proljeva, bolova u trbuhu, bolova u leđima ili osipa, razlozi su da se roditelji s djecom jave na hitni prijam ako se sve događa u vrijeme kad ne radi njihov obiteljski liječnik ili pedijatar - kaže dr. Gordana Antić, zamjenica ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije. Naglašava da će njihovi timovi primiti svakog pacijenta, obraditi ga i pregledati te zbrinuti hitna stanja. Generalno, kaže dr. Antić, za odrasle i djecu vrijedi da se hitna zove kod naglo nastalih poteškoća u disanju, gušenja stranim tijelom, zastoja rada srca i disanja, gubitka svijesti, iznenadne boli u prsima, grčeva (konvulzija), otežana govora, slabosti ili oduzetosti dijela tijela, iskrivljenosti lica, ozljede nastale u prometnim nesrećama i ostalih iznenadnih ozljeda (pad s visine, prostrijeli), neubičajenog krvarenja, udara struje i groma, pothlađivanja, toplinskog udara, utapanja i otrovanja lijekovima. Besplatno savjetovalište ponedjeljkom od 15,30-20 sati u Biljnom centru,

Zvonimirova 71, Zagreb, tel. 01/4650-329. Naručite telefonom ili potražite u ljekarnama, drogerijama i našim prodajnim mjestima: Biljni centar, Zvonimirova 71, Zagreb,

„Ljekovita biljka“, mliječni odjel tržnice Dolac