S TUŽBOM ZA NIŠTETNOST HR

ALEKSIĆEVA RAČUNICA Tužio je banku zbog 7

preplaćene kamate i rasta tečaja, očekuje odštetu od 150.000 kuna. Kad bi tužio za ništetnost ugovora, odšteta bi bila puno veća, 400.000 kuna.

- Za nas je bitna odluka Vrhovnog suda, koja je napisana, ali ne i objavljena. Ako Vrhovni sud potvrdi pravomoćnu presudu Visokog trgovačkog suda, svaki potrošač koji bi sudski tražio proglašenje ništetnosti svojega ugovora morao bi dobiti odštetu - kaže koordinator Udruge Franak i saborski zastupnik Goran Aleksić. Ako se ide na tužbu za proglašenje ugovora ništetnim, može se dobiti više nego s tužbom zbog preplaćenih kamata i tečaja, napominje on. Dosad je tužbu podnijelo oko 30.000 građana. Tuže banke zbog preplaćenih kamata i tečaja, a 20 posto tih tužbi je kako bi se ugovore proglasilo ništetnima.

- Više se novca dobije po tužbi za ništetan ugovor nego za valutnu klauzulu i za kamatu. U slučaju proglašenja ugovora

BORIS LALOVAC kaže da banke zbog tužbi 8

neće biti na gubitku jer im godišnja zarada iznosi između šest i sedam milijardi kuna. Marža im je 300 posto, što nema nitko drugi u državi.

ništetnim, svaka strana mora vratiti sve ono što je primila od druge strane. U mojem konkretnom slučaju, ja sam od banke primio 310.000 kuna kredita, a banci sam dao ukupno 514.000. Banka mora platiti i zateznu kamatu na ono što je primila, tako da sam joj ja dao gotovo 800.000 kuna.

BANKE SE PRIPREMILE

To znači da mi banka duguje gotovo 400 tisuća kuna. U slučaju tužbe samo za preplaćenu kamatu i rast tečaja pripala bi mi odšteta od 150.000 kuna, dakle

puno manje - Aleksićeva je računica. Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović kaže da se poljski slučaj bitno razlikuje od hrvatskog i ta se odluka Europskog suda na Hrvatsku neće moći primjenjivati. Na pitanje jesu li i banke u Hrvatskoj rezervirale te koliko sredstava za slučaj gubitka zbog tužbi klijenata, odgovara kako su sva sredstva rezervirana u skladu s pravilima HNB-a.

- HUB nema detaljne informacije, ali prema našim trenutačnim saznanjima, riječ je o tome da su očigledno poljske banke u ugovorima o kreditima u CHF-u stavile mogućnost da same određuju tečaj po kojem će se otplaćivati pojedina rata kredita ili

cijeli

NEMA PANIKE Banke neće povećavati kamate 9 na kredite ili uvoditi neke druge mjere zbog tužbi građana. Likvidne su i rezervirale su

dovoljno novca za tužbe klijenata.