Kad je vruće, bebu treba češće dojiti
JE LI GLADNA? Mokra pelena pokazuje da je dijete na prsima dovoljno nahranjeno i sito, a ako kratko doji, samo je bilo žedno
Čak ni kad su vani najveće vrućine, isključivo dojenoj djeci do šest mjeseci ne treba voda, kaže prof. dr. sc. Josip Grgurić, nekadašnji predstojnik Klinike za pedijatriju u Klaićevoj bolnici za djecu, ujedno jedan od prvih i najvećih UNICEF-ovih promotora dojenja u Hrvatskoj.
Djecu treba dojiti na njihov zahtjev, dakle kad god i koliko god to žele, savjetuje pedijatar. Objašnjava kako postoji podoj za žeđ i nutritivni podoj.
- U trenutku kad dijete počne sisati, u majčinu se mlijeku nalaze laktoza, elektroliti i voda. Ako je dijete samo žedno, sisat će kraće, odnosno uzeti samo taj, podoj za žeđ. Tek pri kraju podoja, ako potraje, dolazi masnoća, kalorije. To je nutritivni podoj, zahvaljujući kojem će dijete dobiti i potreban obrok.
JEDNA DOJKA, JEDAN OBROK
Sisanje masnijeg dijela mlijeka ne traje dugo, jer ni tog mlijeka nema puno. Ali je zato važno da dijete koje ne napreduje dovoljno na težini za jedan obrok do kraja posisa jednu dojku. Zatim ga se, po potrebi, može staviti i na drugu - preporučuje. Ako je dijete prekratko na obje dojke, uzet će samo “piće”, ne i masni dio mlijeka. Svaka dojka sadrži tekućinu i hranu dovoljnu za jedan obrok, no djetetu se za isti obrok može ponuditi i druga dojka. Prilikom sljedećeg obroka kreće se s onom dojkom koja je kod prethodnog obroka bila druga i koju dijete nije do kraja ispraznilo, savjetuje.
Na pitanje kako će majka biti sigurna da ima dovoljno mlijeka, pedijatar odgovara kako je najbolji pokazatelj puna pelena djeteta - ne samo zdrava stolica, nego, još i više, pelena puna mokraće.
NOĆNI PODOJ ŠTO DULJE
Pogrešno je mišljenje, dodaje, da dojeno dijete treba i može dobivati na težini koliko i dijete na adaptiranome mlijeku. U prva dva mjeseca života će dojeno dijete brže napredovati na težini od djeteta na bočici, kaže doktor, no nakon tog razdoblja dijete na bočici više dobiva na težini. Važno je zadržati i noćni podoj što dulje. Nažalost, u dobi između četiri i šest mjeseci isključivo je dojeno samo deset posto djece u Hrvatskoj.
Majčino mlijeko, zaključuje doktor, ne može biti
“slabo”, a dojiti može 95 posto majki, gotovo sve.