Najraniji podaci o mlinicama su iz 1722. godine, a sredinom 19. stoljeća preuređuje ih obitelj Radman, dok ih danas vodi obitelj Rogošić.
Namirnice iz okruženja, tradicionalna pripreme i obiteljski recepti ono su čime Rogošići čuvaju omišku gastronomiju. Prvi su u restoransku ponudu uveli soparnik, od davnina u Radmanovim Mlinicama se prave starinski kruh i mesna jela pod pekom, a na jelovniku su im i riječne delicije poput jegulja, pastrva, žaba što se služe uz vina omiškog zaleđa. - Svečani obrok svetkovina i obiteljskih svečanosti u Omišu i okolici započinje pršutom i sirom. Potom slijedi juha s lešo mesom, najčešće od govedine i janjetine, a kao prilog tomu poslužuje se restani krumpir, šalša, kiseli kupus. Slijedi pašticada s njokima – pričaju nam. Osim pršutom i sirom, Omiška zagora poznata je i po kvalitetnoj janjetini pa je običaj da svečani objed završava onom s ražnja ili ispod peke. Nekad su se živi janjci nabavljaljali na velikom sajmu u obližnjem Zadvarju koji se održava utorkom već 200 godina. Danas janjetina stiže u Radmanove Mlinice s obiteljskih imanja u zaleđu, a drugo meso od lokalnih mesara.
- Posebnost tradicionalnog svečanog jelovnika jest soparnik. Bilo da je poslužen na početku ili na kraju ručka nezaobilazno je jelo koje se stoljećima pravi u ovom kraju. Domaći kruh ispod peke naš je zaštitni znak te promotor omiške gastronomije. Na kraju objeda poslužuje se slatko; torte i kolači, najčešće s orasima i mendulama kojima ovaj kraj obiluje, a tu su i naše nezaobilazne fritule – ističe vlasnik Damir Rogošić.