SKUPE ŠKOLE
Očito je to bio razlog i uvođenja naknade u Drugoj ekonomskoj školi, što je tamošnja ravnateljica Ana Naletilić za medije komentirala riječima: “Ne možemo disati”.
- Nemamo mogućnost tražiti više novca, koliko dobijemo, dobijemo i zadnjih godina taj iznos se stalno smanjuje - govori Suzana Hitrec. Zbog toga mnoge škole imaju vlastite, dodatne prihode od iznajmljivanja dvorana za razna događanja, iznajmljivanja prostora ili od sudjelovanja u raznim projektima.
RACIONALNO TROŠE
I u Upravnoj školi učenici pri upisu trebaju uplatiti 150 kuna za naknadu za povećane troškove obrazovanja. - Praksa u kojoj zagrebačke škole traže tu naknadu postoji više od 15 godina. S tim su upoznati roditelji, ministarstvo, pa i Grad Zagreb. Taj novac je potreban za potrepštine poput papira i tonera te ostalih troškova, koji su porasli - pojašnjava Hitrec dodajući kako je
OSIGURANJE
“Škola za život” stvorila i dodatne troškove školama. - U strukovnim školama nemamo niti za jedan predmet digitalne materijale, dakle sve se mora printati i puno se papira troši. Sad nastavnici u prvim razredima ‘Škole za život’ traže i neke druge materijale, koji nisu nikad bili potrebni, poput papira u boji, tempera, flomastera govori ravnateljica. Njezini kolege u Osijeku i Varaždinu kažu kako nemaju upisnina. Kako nam kaže Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske škole u Varaždinu, svojedobno su postojale tzv. donacije roditelja, koje su učenici morali uplatiti prilikom upisa. U ovoj školi, kaže on, dobro se pokrivaju jer racionalno raspoređuju i troše novac iz više izvora. - Mi našim učenicima ne uzimamo novac, osim za osiguranje, jer ima mnogo lomova. Štoviše, učenicima mehatronike još darujemo paket u vrijednosti oko 200 kuna. Financiramo se novcem koji dobijemo od ministarstva, a specifični smo i po tome što imamo vlastite radionice, pa i iz toga imamo neke prihode. Uz to stalno pretražujem po internetu pa mnogo novca nabavljam i preko projekata Europskih fondova - kaže Kos.
IZNAJMLJUJU DVORANE
Ravnatelj osječke Elektrotehničke i prometne škole Antun Kovačić kaže kako roditelji u njihovoj školi ne plaćaju upisnine nego udžbenike i liječnički pregled, osim za upisnike smjera Vozač, čiji pregled financira HZZO. Većinu troškova za učenike slabijeg financijskog statusa u cijeloj državi pokrivaju država ili lokalna samouprava, pa je tako i u Osijeku. - Svojim novcem pokušavamo pomoći siromašnijim učenicima. Znanje, nažalost, ne možemo unovčiti, pa se pokrivamo iznajmljivanjem sportske dvorane. Jako bi nam olakšalo kad bi, primjerice, Ministarstvo znanosti i obrazovanja sufinanciralo prijevoz za učenike koji žive izvan Osijeka - zaključuje ravnatelj III. gimnazije Osijek Dražen Jakopović.