AZIJSKI TIGAR
PROGRAMINa
Nismo ga htjeli ugurati u te naše kalupe. Cilj nam je i da malo nauči hrvatski. Inače su učenici u tim azijskim zemljama više disciplinirani i odgovorniji prema radu, pa nije problem ako ih je i 50 u razredu - kazao je Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske škole u Varaždinu, koju pohađa više od 1000 učenika. Viktorija Ratković, kolegica iz Kai-yuova razreda, koja mu pomaže s jezikom, također je oduševljena.
‘HRANA VAM JE SUPER’
- Volim mu pomagati jer uvijek saznam zanimljive stvari za koje još nisam čula. I svi u razredu se vole družiti s njim. Pokušali smo ga naučiti rečenicu ‘riba ribi grize rep’, no nije uspio savladati jer mu je teško smije se Viktorija. Kai-yu je došao u Varaždin 31. srpnja te će se na isti datum iduće godine morati vratiti u svoju zemlju. Kad odraste, želi biti poduzetnik kao i njegov otac, a ako bude prilike, svakako bi volio i kasnije posjećivati Hrvatsku jer mu se ovdje jako sviđa.
- Baka je turistički boravila u Hrvatskoj i pričala mi je kako je to predivna zemlja s jako društvenim i dragim ljudima. Želio sam je i ja upoznati - rekao je Kai-yu. Dobro se smjestio i u varaždinskoj obitelji kod koje će živjeti ove godine. Sa zamjenskim “bratom” uči hrvatski i igraju videoigre, a sa zamjenskom “mamom” odlazi u šetnje i upoznavanje Varaždina, pa sjednu u kafić na Coca-Colu, koju jako voli.
- Ovdje je hrana super. Obožavam goveđi hamburger, a i zrak je čist - kaže mladi Tajvanac, koji najbolje govori materinskim mandarinskim kineskim jezikom. Engleskim se služi pomalo i kaže da ga baš ne voli. Kaiyuov otac je poduzetnik, a majka domaćica te se oboje bave humanitarnim radom. Ima i dvije mlađe sestre. Inače, najbolje rezultate na PISA testiranjima uporno pokazuju baš istočnoazijske zemlje poput Japana, Južne Koreje, Hong-Konga, Singapura. U zapadnom svijetu najuspješnija je Finska, ali i ona posljednjih godina sve češće ostaje u sjeni Singapura.
PRVI U PISA TESTIRANJIMA
Neke od zemalja koje najviše ulažu u obrazovanje, poput SAD-a ili Norveške, ne postižu naročite rezultate s obzirom na ulaganja. Iako postoje razlike između obrazovnih sustava zemalja Istočne Azije, ključni faktori uspjeha se poklapaju. Devet godina školovanja je obavezno i počinje od šeste godine starosti. Može se poistovjetiti s našom osnovnom školom. Oko 99% učenika završava ovu razinu. Nakon toga učenici mogu nastaviti obrazovanje u trogodišnjoj školi, koja se može poistovjetiti s našom srednjom školom. Njihove srednje škole nisu besplatne niti obavezne, ali ih upisuje oko 95% djece. Mogu biti akademske ili zanatske prirode. Prve pripremaju učenike za studiranje, a druge za zaposlenje odmah poslije završetka škole.