Ako ne znate kako izaći iz ralja stresa, sutra donosimo vodič za samopomoć.

Čim se jave češće glavobolje i bol u ramenima, vrijeme je da pronađete ispušni ventil AKO NA POSLU OSJETITE PAD KONCENTRACIJE, UZMITE PAUZU, A SLOBODNO VRIJEME IS

Kad smo pod stresom, simpatički živčani sustav potiče nadbubrežnu žlijezdu na proizvodnju adrenalina i kortizola. Visoke razine tih hormona oštećuju neurone u hipokampusu, dijelu mozga koji je zadužen za koncentraciju i sposobnost učenja te se povećava rizik od depresije. Pritom trpi i mišićni sustav.

BOLI GLAVA, ŽELUDAC...

Stalna napetost zbog osjećaja opasnosti može povećati rizik od čestih glavobolja i migrena, bolova u vratu, ramenima i leđima, mjesta u kojima “skupljamo” napetost. Kod visokih razina adrenalina i kortizola raste razina šećera u krvi, što povećava rizik od dijabetesa. Zbog slijevanja krvi prema mišićima, drugi organi mogu ostati bez dovoljno krvi, odnosno mogli bi raditi usporeno, što se posebno odnosi na probavni sustav. Mogu se javiti problem sa želucem (mučnina, žgaravica, refluks, bol u želucu) ili crijevima (problemi s proljevom ili zatvorom, plinovi). Ljudi pod dugotrajnim stresom skloni su sindromu iritabilnog crijeva i čirevima. Dok su pod pojačanim pritiskom, ljudi ubrzano dišu, a to u napetim situacijama može dovesti i do toga da ostanu bez zraka, odnosno počnu hiperventilirati uslijed napadaja panike. Ako ne poradite na tome da prevenirate takve napade, to s vremenom može povećati rizik od respiratornih infekcija, pa i astme. Lupanje srca (zbog povišenog tlaka) i ubrzano disanje koje je osjetila većina muškaraca i žena dok su koračali prema oltaru najbolje svjedoče o tome kako stres djeluje na kompletni organizam. Dugoročni stres može dovesti do sužavanja arterija i povišenih razina kolesterola, što povećava rizik od srčanih bolesti i srčanog udara. Iz istog razloga povećan je i rizik od moždanog udara. Povišena razina kortizola može pak dovesti do poremećaja menstrualnog ciklusa kod žena, a pad imuniteta i do češćih vaginalnih infekcija.

REPRODUKTIVNI SUSTAV

Kod muškaraca može doći do pada razine testosterone i smanjene plodnosti. U oba slučaja, zbog lošijeg raspoloženja, često dolazi do opadanja želje za seksom. I dok kratkotrajni stres može djelovati poticajno na sve organe, dugotrajni oslabljuje imunološki sustav što povećava rizik od brojnih vrsta bolesti, počevši od prehlada, viroza pa do sklonosti alergijama.

PRIJETE MOŽDANI I SRČANI

Dugotrajna izloženost stresu produljuje vrijeme potrebno za oporavak od bolesti te povećava rizik od nakupljanja masnoća u struku (što povećava rizik od srčanog udara) i kilograma, a to posredno utječe i na sve gore spomenute funkcije. Umorni ste iako spavate dovoljno: Ma koliko spavali, ujutro se teško budite, što je znak da nadbubrežna žlijezda ne izlučuje dovoljno kortizola, hormona koji ujutro stimulira stvaranje energije u našem tijelu i pomaže nam da se razbudimo. Uzrok je vjerojatno preduga izloženost stresu.

Imate potrebu za slanom hranom: Kronični stress vodi do disbalansa u količini elektrolita u tijelu, zbog čega imamo potrebu za unosom slane hrane u organizam.

Vrtoglavice kod brzog ustajanja iz ležećeg ili sjedećeg položaja: To se, također, može povezati s nedostatkom elektrolita u tijelu. Isti uzrok može se povezati s grčevima i drhtanjem tijela, usana i ruku.

Nemirni snovi i noćne more: Problem je u tome da se često budimo pa nismo u stanju doseći razinu sna u kojoj se tijelo i mozak potpuno opuštaju. Zbog toga se javljaju slike situacija i problema kojima smo opterećeni.

Teški PMS i neredovite menstruacije: Višak hormona stresa dovodi do hormonalnog disbalansa, a to utječe i na disbalans spolnih hormona. Sve to rezultira pojačanim simptomima PMS-a i neredovitim ciklusom.

Pad imuniteta, česte prehlade, infekcije i alergije: Zbog povećanog stresa naš se organizam teže bori protiv bakterija i virusa kojima smo okruženi. Zato se može dogoditi da vam se u relativno kratkom razdoblju i nekoliko puta pojavi herpes na usnicama, na primjer.

Česte glavobolje i migrene: Javljaju se tijekom izloženosti stresu, ali još češće tijekom vikenda ili odmora, kad padne razina stresa i napetosti. Razlog je jednostavan organizam se adaptirao na određenu količinu stresa, pa opuštanje i odmor za vas postaju ‘novi stres’ na koji se ne možete prilagoditi.

Alergije, ekcemi, akne, seboreja: Mnoge kožne bolesti mogu se povezati upravo s emocionalnom reakcijom na stres. Ako te problem ne možete riješiti, svakako posjetite dermatologa.

Bolovi u trbuhu: Brojna istraživanja su pokazala da nervoza, tjeskoba i anksioznost, koji su simptomi stresa, mogu izazvati grčeve u abdomenu.

Problemi sa žgaravicom: Najčešći uzrok je nekvalitetna prehrana, no može biti povezana i sa stresom koji također potiče prekomjerno izlučivanje kiselina u želucu. Povećan ili smanjen apetit ili debljanje/mršavljenje bez razloga: Kad smo pod stresom, često se tješimo hranom. No ako niste unijeli promjene u prehranu, a naglo se mijenja težina, to može biti povezano s hormonalnim promjenama uslijed stresa. Stres može utjecati na rad štitnjače, a upravo su debljanje ili mršavljenje među glavnim znakovima da je rad štitnjače poremećen.

Često se osjećate anksiozno: Dulja izloženost stresu može dovesti i do napadaja panike.

Ne možete se fokusirati, zaboravljivi ste: Ako niste u stanju obavljati posao i dnevne zadatke jednako pedantno kao što ste to nekad činili, to može biti povezano sa stresom.

Povećali ste pušenje ili unos alkohola: Organizam, jednostavno, traži neku vrstu ‘utjehe’, odnosno vrijeme tijekom kojeg nećete razmišljati o problemima koji su izvor stresa.

Bol u vratu, leđima i grčenje mišića: Organizam je kontinuirano spreman za reakciju ‘borba-bijeg’, zbog čega ste stalno napeti i zgrčeni.

Prekomjerno znojenje, posebno dlanova: Stalna spremnost na akciju dovodi do ubrzanja brojnih funkcija u organizmu i potrebe za znoje