PROSVJEDI U HRVATSKOJ NE RUŠE VLAST, ALI MOGU JE UZDRMATI

Kad Andrej Plenković ne zna što bi, onda govori o “politizaciji”. Nakon što su sindikati skupili 770.000 potpisa protiv mirovinske reforme, premijer ih je optužio da su se uključili u europske izbore. A sad, kad su prosvjetni sindikati, nakon više od mjesec dana štrajka, u centar Zagreba doveli 20.000 ljudi na prosvjed za svoje plaće, Plenković je zaključio da je taj prosvjed “ispolitiziran”. Tko ga je “ispolitizirao”? Premijer nije rekao. I bolje da nije rekao. Jer ako itko u ovoj zemlji politizira prosvjede, onda je to HDZ. HDZ je stajao iza antivladinih prosvjeda na Rivi 2000. godine, stajao je iza stožeraša i šatoraša koji su rušili SDP-ovu vladu, stajao je iza referenduma o braku... Ako itko zna kako se politiziraju prosvjedi, onda je to HDZ. Uključujući i samoga Plenkovića. Drugo je, međutim, pitanje imaju li prosvjedi političku snagu za rušenje vlasti? Nakon najvećeg prosvjeda za Radio 101 u studenom 1996. godine, HDZ i Franjo Tuđman vladali su još pune četiri godine, preuzevši pritom čak i vlast u Zagrebu.Nije čak ni Riva srušila Ivicu Račana, dok su stožeraši i obiteljaši dodatno ojačali Zorana Milanovića kod njegovih birača. Još važnije, pet mjeseci poslije velikih prosvjeda za kurikularnu reformu 2016. godine Plenkovićev HDZ još je uvjerljivije dobio izbore. Prosvjedi, dakle, ne ruše vlast. Ali mogu je uzdrmati, uznemiriti, uspaničiti... Tako je i sa sindikalnim prosvjedima za plaće prosvjetara, kao što je bilo i s inicijativom “67 je previše”. Iza tih akcija ne stoji konkretna politička opcija, ali svaka politika neminovno pokušava na tome nešto ušićariti. I to je normalno i logično. Svaki prosvjed protiv vlasti otvara prostor opoziciji. I kao što Plenković želi utišati prosvjetare u izbornoj godini, oporba ih želi dodatno razjariti. A HDZ naprosto ne može podnijeti da neka druga opcija koristi prosvjede u političke svrhe.

PLENKOVIĆ ŽELI UTIŠATI PROSVJETARE U IZBORNOJ GODINI, OPORBA IH ŽELI RAZJARITI