IZ SMEĆA IZVUKLE KOKOŠ I ZARADILE DIPLOME...
ISTRAŽIVANJE Ivana i Matea su razgrnule kamion otpada i do u detalje razvrstale varaždinsko smeće
Ovo ne budeš vidla... ako zaviriš, tvoj rad bude gotov..., izgovorio je to radnik varaždinske Čistoće gledajući u sadržaj vrećice iz smeća, a onda ju je ponovno zatvorio. Unutra je bilo nešto toliko gadljivo da to nije htio pokazati studentici Ivani Golubić (25) koja je za svoj diplomski rad izabrala doslovno prebiranje po otpadu.
- Ali može li gore od kokoši koju sam našla? Bila je cijela, onako s perjem, bačena u smeće. Vjerujte, na svoje sam se oči uvjerila da svašta stane u kontejner, pa i bazen - govori nam to Ivana koja je lani diplomirala na temi “Utjecaj odvojenog sakupljanja otpada na morfološki sastav miješanog komunalnog otpada Grada Varaždina”.
Iza ovog dugačkog naziva zapravo se skriva istraživački rad u kojem je Ivana kao studentica kopanjem i prebiranjem po otpadu utvrdila što se sve zaista nalazi u crnoj kanti u koju ide sav otpad koji se ne može zasebno razvrstati. Godinu dana ranije to isto je radila Matea Levanić (27) za svoj diplomski rad pa je na temelju njihova istraživanja varaždinska Čistoća dobila vrijedne informacije što sve ljudi odbacuju u crnu kantu i što trebaju dalje raditi kako bi sugrađane usmjerili da savjesnije odvajaju otpad na svojem kućnom pragu.
- Šokirali smo se kad smo rastvorili bazen jer je zauzeo površinu čitavog dvorišta Čistoće. Netko si je stvarno dao truda da ga onako presavine i nagura u kontejner. A trebao ga je odložiti kao glomazni otpad govori nam Ivana.
A ni Ivani ni Mateji nije bilo lako provesti istraživanje.
Nakon što je kamion u istom tjednu godine obišao iste ulice u Varaždinu i u prigradskom dijelu grada, radnici Čistoće doslovnu su istresli tri tone sakupljenog otpada, bagerom sve dodatno izmiješali, a onda izdvojili 300 kilograma. Djevojke su uz pomoć radnika Čistoće doslovno prebrale do u detalja ovu hrpu kako bi vidjele što sve Varaždinci bacaju.
A bilo je tu svega: pegli, usisivača, žarulja, kablova, kravljih kosti, puno baterija, igala, cijevi za infuzije, pumpica za bronhitičare, pa i sisa...
- Dobro, ne pravih, bio je to jastuk u obliku grudi. Izvirile su ih hrpe otpada - smije se i dr. sc. Ivana Melnjak, poslijedoktorantica na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, koja je pomagala studenticama u razvrstavanju otpada. I zahvaljujući Ivaninu ranijem iskustvu, ovo su istraživanje djevojke radile zimi, a ne ljeti.
ISTRAŽIVANJE I KAD CRVIĆI PLAZE NAOKOLO
- Ranije sam imala istraživanje u kojem sam proučavala plastiku u komunalnom otpadu. Bio je lipanj i prvi dan je bio dobar. Ali već drugi dan crvići su gmizali po kanti u kojoj su bile pelene i to je jako gadno. Zato su Ivana i Matea svoje prebiranje provele zimi - smije se Ivana. A nakon što su sve razvrstale u 11 kategorija otpada, djevojke su zaključile - Varaždinci su jako dobri jer su u samo godinu dana, otkako su dobili smeđe kante, smanjili količinu biootpada u crnoj kanti za 30 posto.
- To govori da su ljudi prihvatili odvojeni način prikupljanja otpada. Ovo istraživanje ponovit ćemo i ove godine te sam sigurna da će rezultati biti još bolji - dr. sc. Melnjak. Koliko je važno da se što više toga razvrstava govori i podatak da oko šest posto stakleničkih plinova koji uništavaju ozonski omotač dolazi iz odlagališta na kojima se nekontrolirano razgrađuje biootpad. Prikupljanjem tog otpada izdvojeno, on se odvaja ili na kompostane ili bioplinska postrojenja te se tako pridonosi smanjivanju emisije stakleničkih plinova.
PRVE GENERACIJE INŽENJERA OKOLIŠA
Rad studentica pozdravio je direktor Čistoće Davor Skroza, koji je rekao da su se razvile ideje za daljnjom suradnjom s fakultetom, kao što su proučavanje gustoće i težine pojedine kategorije otpada. Ivana i Matea zaradile su diplomu na Geotehničkom fakultetu, na kojemu se odgajaju prve generacije inženjera okoliša i na kojem se bore za promjenu naziva svoje ustanove. - Interdisciplinarnim pristupom obrazujemo inženjere okoliša i u desetak godina izgradili smo vertikalnu strukturu obrazovanja stručnjaka. Zato bismo voljeli promijeniti naziv kako bi se znalo koga mi to obrazujemo rekao je Hrvoje Meaški, prodekan fakulteta.