DALI IM POTICAJE ALI I JEFTINI KREDIT
Državni HBOR je dao kredit od 590 milijuna kuna s kamatom od 3,7 posto. Bez njega ne bi mogli završiti projekt
KAO DA NIJE DOVOLJNO ŠTO C.E.M.P.-u u STRUJU PLAĆAMO DVOSTRUKO VIŠE OD CIJENE NA TRŽIŠTU...
Iako je ministar energetike Tomislav Ćorić u utorak odgovorio 24sata da neće biti povećanja naknade za obnovljive izvore, a samim tim ni računa za struju ni 2021. godine, dokumenti otkrivaju suprotno.
U izvješću državne tvrtke HROTE, koja prikuplja naknadu za obnovljive izvore, jasno je navedeno da će se morati prilagoditi visina naknade koju svi plaćamo. A ta prilagodba ne znači da će ona biti niža. Dapače, u tom dokumentu se navodi i zašto će se ona morati povećati, a s njom i računi za struju svima nama. Direktno navode da će na povećanje naknade utjecati i sporna vjetroelektrana Krš-Pađene
C.E.M.P., čiji vlasnik Milenko Bašić je pod istragom s Josipom Rimac. Uskok tvrdi da je taj investitor prekoračio propisane rokove i nije imao potrebne dozvole da postane povlašteni proizvođač energije, ali su ipak taj status dobili. Uskok smatra da je za to zaslužna Josipa Rimac, koja je utjecala na predsjednika upravnog vijeća nezavisne agencije HERA, Tomislava Jurekovića.
MILIJARDE IDU ZA VJETAR
Status povlaštenog proizvođača im je osigurao da državna tvrtka C.E.M.P.-u plaća dvostruko višu cijenu električne energije nego je ona trenutačno na tržištu. A novac za taj otkup dobiva od svih nas koji za svaki potrošeni kilovatsat platimo 10,50 kuna za obnovljive izvore energije. Godišnje uplatimo 1,6 milijardi kuna, ali to neće biti dovoljno. Samo C.E.M.P.-u treba isplatiti 268 milijuna kuna godišnje nakon što su pustili cijelu vjetroelektranu u pogon nakon spornih odluka.
HROTE na kraju svojeg izvješća koje potpisuje direktor Boris Abramović jasno kaže da će naknada morati rasti. I to zbog investitora tog projekta, ali i ulazaka postrojenja na biomasu i bioplin, koja se također potiču. Naglašava i da se mijenjaju podzakonski akti koji će omogućiti velikoj industriji da plaća manje naknade pa zbog svega toga treba “prilagoditi visinu sredstava potrebnih za isplatu poticaja”. Inače, svako kućanstvo u prosjeku uplati 415 kuna godišnje koje odlaze u džepove onih koji su ušli u sustav poticaja. Trenutačno traje prava bitka između bivših ministara gospodarstva tko je s više loših odluka pogodovao vjetroelektranama, od kojih će najveću naknadu ubrati upravo C.E.M.P., ali to ne mijenja činjenicu da će građani sve te odluke i platiti. Ugovori su potpisani, a vjetroelektrana sagrađena. Uz poticaje koje ćemo im svi mi plaćati sljedećih 14 godina, C.E.M.P. je lani od državne razvojne banke HBOR dobio i relativno povoljan kredit da dovrši tu investiciju. HBOR nam je odgovorio da su 80 milijuna eura kredita (oko 590 milijuna kuna) dali uz kamatu od 3,7 posto. Kredit je odobren lani u ožujku, a C.E.M.P. je kamatu počeo otplaćivati tek ovoga ožujka, kad je dio parka počeo raditi.
Je li taj kredit sporan? Dvije su razine zamjerki. Prva je da investitor u biti dobiva dvostruke poticaje, kroz kamatu i kroz povlašteni otkup. Druga je da u nadzornom odboru sjede HDZ-ovi ministri, a predsjednik je Zdravko Marić, pa se otvara pitanje je li Rimac i tu lani utjecala, prije nego što su je istražitelji otkrili.
U HBOR-u odbacuju obje pretpostavke.
- Nije bilo političkih utjecaja na odluku o odobrenju ovoga kredita, nego je projekt odobren na temelju financijskih pokazatelja, analize dokumentacije i propisanih procedura odgovaraju iz HBOR-a, koji vodi Tamara Perko.
Nadalje, ističu da je kamata za nove investicije po tadašnjem programu kreditiranja “Zaštita okoliša” bila tri posto. C.E.M.P.-u je ona 3,7 posto, a to je HBOR donio po svojoj procjeni i analizi projekta. Višu kamatu imaju pravo odrediti ako je kredit veći od 37 milijuna kuna.
Kažu i da ta kamata ne “sadrži elemente državne potpore” pa se ne može govoriti o dvostrukoj potpori za ovaj projekt. Ističu da su u zadnjih 10 godina sufinancirali više od 180 projekata čiji su vlasnici imali status nositelja povlaštenog proizvođača energije. Da je visina kamate takva da se ne može smatrati državnom potporom, kaže nam i jedan nezavisni stručnjak.
- To je blizu tržišne kamatne stope u to doba, potpora bi bila da je kamata, primjerice, jedan posto - kaže nam. C.E.M.P. se inače hvalio da su u najveći vjetropark u Hrvatskoj uložili 1,8 milijardi kuna. Tako je lako izračunati da će, uz novac koji im dajemo kroz povlaštenu cijenu, investiciju s kamatama otplatiti za oko osam godina. Dotad ćemo im platiti 2,1 milijardu kuna.
HERA OPOVRGAVA USKOK
Sljedećih šest godina ćemo im dati još 1,6 milijardi kuna, koje su praktički čista dobit. A i kad izađu iz povlaštene cijene, to ne znači da će prestati raditi. Dapače, samo će prodavati energiju po tržišnim cijenama. Odobrenje na rad imaju na ukupno 25 godina. Dala im ga je HERA u tri inkriminirana rješenja u prosincu, ožujku i svibnju. Uskok smatra da nisu imali uvjete za njih i terete čelnika HERA-e za zlouporabu položaja i ovlasti. Jučer nam je HERA odgovorila kako odbacuje sve optužbe o pogodovanju i da su sve radili po propisima. - Želimo napomenuti da je HERA tvrtki C.E.M.P. izdala rješenja u skladu s pozitivnim propisima temeljem dostavljene dokumentacije i HERA ne nalazi da je u procesu izdavanja navedenih rješenja bilo nezakonitosti niti propusta. HERA nije nikad nikome odobrila status povlaštenog proizvođača, odnosno izdala rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača ili bilo koje drugo rješenje/odluku čije je donošenje u nadležnosti HERA-e, a da za izdavanje takve odluke nisu bili ispunjeni svi propisani uvjeti - odgovorili su iz te regulatorne agencije koju vodi Tomislav Jureković, koji je pod istragom Uskoka.
Pitali smo ih i hoće li možda poništiti rješenja nakon istrage, ali iz njihova odgovora jasno proizlazi da to neće učiniti. Dakle, jasno je da oni ne smatraju da su pogodovali investitoru, koliko god Uskokovi istražitelji tvrdili suprotno.
Da je potpuno nevina i za ovo djelo i za ostala pogodovanja koja joj se stavljaju na teret tvrdi i Josipa Rimac. To nam je rekao njezin odvjetnik Vinko Gulišija. Rimac je inače u Remetincu, a žalit će se na odluku o jednomjesečnom pritvoru. - Rimac je čvrsta žena, ali tko god se nađe unutra, ne osjeća se najbolje. Ona negira sve optužbe koje joj se stavljaju na teret, a eventualno će s vremenom iznijeti detalje obrane - rekao nam je Gulišija. Naravno, nije cijeli projekt započeo s Josipom Rimac. Vjetropark pored Knina se prvi put spominje 2006. godine, kad su ga počeli razvijati austrijski investitori i HEP. U međuvremenu su se vlasnici promijenili i projekt je kupio Bašić, koji je sad također pod istragom zbog obećanog mita Josipi Rimac. Zanimljivo je da bivši ministri i ne dvoje da se kroz godine Bašiću pogodovalo, ali prebacuju odgovornost jedni na druge.
Isto kao i što današnji ministar energetike Tomislav Ćorić prebacuje odgovornost na prethodnike. Inače, o cijelom slučaju je već otvoren spis u DORH-u ranijih godina, ali ništa se dosad nije dogodilo. Nekadašnja ministrica Mirela Holy (SDP) komentirala je aferu vjetroelektrane rekavši kako i dalje stoji kod tvrdnje da su se prve sporne odluke donijele u vrijeme vlade Zorana Milanovića.
- Apsolutno stojim iza toga, 2013. godine su donesene prve pogrešne odluke vezane uz C.E.M.P. Nažalost, 2015. godine su donesene izmjene Zakona o tržištu električne energije i Zakon o energiji. Ono što je sporno je Zakon o tržištu električne energije kojim se pogodovalo C.E.M.P.-u. To je bilo, naravno, u resoru ministra Vrdoljaka, sadašnjeg koalicijskog partnera HDZ-a - rekla je Holy.
MINISTRI SE OPTUŽUJU
Navela je kako ova priča traje godinama, tj. da se “projekt kiseli od 2006.”, kad je bila prva studija utjecaja na okoliš. - Cijelo vrijeme se vidjelo da se nešto čudno događa s pogodovanjem ovom investitoru. Mislim da bi DORH trebao ozbiljno istražiti o čemu se ovdje radi, ali mislim da je jako znakovito što se sad otvara ova afera. Prije bih to dovela u vezu s unutarstranačkim obračunima u HDZ-u, a ne pokušajem da
se doista riješi ova afera zaključila je Holy.
Ivan Vrdoljak (HNS) u HRTovoj emisiji “Otvoreno” odbacio je te tvrdnje i svalio krivnju na prethodnika Radimira Čačića. Koji je pak odgovorio da je pogodovao Vrdoljak. - Čačić je povećao cijene i išao u susret investitorima. U listopadu 2012. donesen je tarifni sustav koji je povećao cijene za vjetroelektrane i produljeni su ugovori s 12 na 14 godina. Ja sam uštedio građanima sedam milijardi kuna jer sam ukinuo poticajne cijene za vjetroelektrane tvrdi Vrdoljak.
A to što je zadnji dan roka odobrio C.E.M.P.-u dozvole da ipak imaju ugovor po višim, starim cijenama, pravda činjenicom su svi imali isti prijelazni rok.
Čačić mu je odgovorio da bi građani, da je pričekao jedan dan, platili milijardu kuna manje. Čačić pak kaže da je i on zatekao tarifni sustav prije njega i da ga je prilagodio.
A da je Vrdoljak preskakao procedure kako bi pogodovao ovom projektu.
- Postoje i svjedočenja službenika na Uskoku o tome. Upozoravali su ministra da to ne radi, da se radi na protuzakoniti način, ali je on to učinio - rekao je Čačić.
Nakon ovoga dvojca dolazi Slaven Dobrović, koji je propisao novu studiju C.E.M.P.-u jer su promijenili projekt. Ali ministar Ćorić, koji dolazi nakon njega, to rješenje poništava i omogućuje investitoru da završi projekt do ove godine.