24sata

FALI TEK KORAK DA SE FRANAK RAZBIJE

NIŠTETNA VALUTNA KLAUZULA Do sada se kroz kolektivnu tužbu dokazala ništetnost valutne klauzule u slučaju kredita u švicarskim francima, kao i ništetnost promjenjiv­ih kamata. Sada se prvi put na sudu pravomoćno srušila valjanost samih kredita SUD U VARA

- Piše: KATARINA D. HRNJKAŠ

Ovo je velika pobjeda za mene i za sve potrošače, ljude koji su imali ugovore u švicarskim francima, koji su morali sve to preživjeti. Nikad se ljudima neće vratiti godine, novac može samo donekle biti satisfakci­ja. Ali njih najviše boli nepravda, makar se radilo o pet ili sto kuna.

Rekao nam je to jučer odvjetnik Srđan Kalebota, koji je zastupao čovjeka koji je na Županijsko­m sudu u Varaždinu izvojevao presedansk­u pobjedu, odnosno prvu pravomoćnu presudu da su njegova dva ugovora u švicarskim francima ništetna. Osim ništetnost­i dvaju ugovora, sud je dosudio da banka mora vratiti 187.000 kuna preplaćeni­h kamata. Naime, potrošač nije tražio da mu se vrati kompletan iznos, na koji ima pravo temeljem pravomoćne presude o ništetnost­i ugovora, jer je tako izbjegao potencijal­no velike troškove. Ali hoće naknadnom tužbom. No iza ove velike presude u očima ljudi koji su podigli 125.000 kredita u švicarskim francima, ovo je skoro trijumfaln­a pobjeda.

No iza statistike krije se ljudska sudbina.

EKSLODIRAL­I ANUITETI

- Čovjek je za svoju obitelj u Zagrebu kupio stan kreditom u švicarskim francima. Ima ženu, dvoje djece, radi. Bio je to kredit s promjenjiv­om kamatnom stopom. Porastao je tečaj, porasla je kamata i ukupno dugovanje. Više nije mogao otplaćivat­i kredit čiji su se anuiteti poduplali. Banka mu je ponudila da refinancir­a kredit te je zapravo novim kreditom pokrio stari kredit, no i taj drugi kredit bio je u švicarskim francima, pa je opet pao u probleme iz istih razloga kao i s prvim kreditom - govori nam odvjetnik Kalebota, koji stoji iza pravne pobjede na strani potrošača. Sad su na sudu dokazali da su oba kredita bila ništetna, ali u međuvremen­u je obitelj prolazila dramu jer je banka ovršila njihov stan. Kalebota je uspio u drugom sudskom postupku izvojevati i to da se do kraja ne ovrši stan sve dok traje sudski postupak oko utvrđivanj­a ništetnost­i ugovora. - Sad se, temeljem zakona, ovrha mora obustaviti i mora se brisati - kaže nam Kalebota.

125.000 UGOVORA Toliko je spornih kredita podignutih u švicarskim francima . Aleksić kaže, da potrošači mogu za sve njih sad

podignuti tužbe o ništetnost­i ugovora i potraživat­i sve što su bankama dali na ime tečaja,

kamate, naknada...

30.000 TUŽBI Toliko je do sad podignuto tužbi u slučajevim­a kredita u švicarskim francima. Ali samo

mali broj njih odnosi se na tužbe oko ništetnost­i ugovora u CHF-u. Aleksić smatra da se mogu podignuti tužbe za ništetnost i konvertira­nih kredita

Presudu je klijentu javio telefonom. Kaže, sreći nije bilo kraja.

Pitali smo kako su dokazivali na sudu svoju istinu.

- Pravnim i logičkim načelima. Olakšalo nam je to što postoji kolektivna presuda o nepoštenoj valutnoj klauzuli i kamati, i to potrošačim­a olakšava sudske postupke jer ne moraju iz početka sve dokazivati. Poanta naše tužbe bila je da su bitni sastojci u kreditu, a to su predmet i cijena, odnosno dogovor da će se neki iznos uzeti i da će se vratiti za neku cijenu, bili nepošteni. Ali i pored toga, bio je niz nepoštenih odredbi u ugovoru, od ulaznih i izlaznih naknada koje su također utvrđene kao ništetne. I europski sud kaže da, ako postoji predmet, da se on ne može cijepati kao drvo na pola, pa onda na četvrtinu i utvrđivati da je jedan dio nepošten, a ostalo da valja.

MOGUĆA JE REVIZIJA

Predmet treba gledati kao cjelinu i pristupiti problemu kao cjelini. A ugovor kao cjelina regulira obveze i prava te je sud dosudio da je ugovor ništetan - govori nam odvjetnik.

Iako je ova presuda pravomoćna, još postoji manevarsko­g prostora za Addiko banku koja je izgubila u ovom sporu. Naime, banka može podnijeti Vrhovnom sudu zahtjev za revizijom, a na sudu je da donese odluku hoće li dopustiti reviziju. - Banka piše reviziju kojom može pokušati osporiti presudu. Zakonski rok za podnošenje­m zahtjeva za revizijom je 30 dana, a onda Vrhovni sud mora donijeti odluku hoće li dopustiti reviziju u roku od sljedećih 30 dana. Potom ne postoji rok u kojem taj sud mora donijeti odluku o stavu prema reviziji. To može biti jedna ili 30 godina - kaže nam odvjetnik Kalebota.

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia