Škrgatić najavljuje da će tvrtke za utjerivanje dugov
NASTAVAK S PRETHODNE STRANICE
Priče blokiranih redovito su priče ljudi koji su se zadužili u bankama. To govori i statistika s Fine da više od polovica blokada otpada na dugove prema bankama. A kad netko srednjih godina kao Ana izgubi posao, postaje dužnički rob zauvijek.
- Imam 54 godine i posao tražim godinu i pol dana. Da, nitko me zbog godina neće primiti, a do prijevremene mirovine imam još 6,5 godina. To je moja priča koja je možda benigna za razliku od drugih, ali nije lako oca žicati za cigarete i možda neku sitnicu. Evo toliko, teško je, nikad se neću izvući iz tog pakla, ali ionako mi nemaju što ovršiti - tati sam rekla da u oporuku napiše da stan poklanja unuku kako ne bi zbog mene ovršili i taj stan govori Ana. Kaže, deblokirali su je posljednjih šest mjeseci. Živi od naknade s burze od 2184 kune i dodaje: “Dva špeceraja i taj novac ode”.
IDE JOŠ 170.000 OVRHA...
- Grdo je, pomišljam kako bi bilo bolje da me nema jer mi budućnost ništa dobro ne nosi. Da barem nađem neki posao, ali ništa,., 0 bodova, svi misle da stara baba ništa ne zna, a imam 26 godina staža i ekonomistica sam koja zna svoj posao. Ali te moje godine... - ogorčena je Ana. Danas se očekuje da bi više stotina tisuća ovrha moglo postati aktivno jer je u nedjelju istekao rok Vladine odluke da se na šest mjeseci zaustave sve ovrhe. Prisilne blokade stale su s probojem korona virusa i u jednom mahu se samo statistički izbrisalo 238.135 građana koji su bili u blokadi zbog ukupnog duga od 16.6 milijardi kuna bez kamata. Potpuno je nerealno da su ti ljudi u šest mjeseci počistili svoje financije i riješili se dugova pa je sasvim izvjesno da će skoro svi oni od danas biti potpuno u blokadi, što nam potvrđuju
Koraci koje trebate napraviti kako biste izbjegli financijski slom zbog ovrhe koja je možda danas stigla i financijski stručnjaci, dobro upućeni u situaciju. Štoviše, taj bi broj mogao i skočiti jer je u evidenciju Fine stiglo više od 217.000 novih ovršnih prijedloga koji su ovih šest mjeseci bili na čekanju, a iz ureda javnih bilježnika najavljuje se pristizanje još 170.000 prijedloga za ovrhu, koji se uglavnom odnose na komunalne račune. Financijski stručnjak za ovrhe i blokade, Igor Škrgatić, kaže da se tsunami porasta broja blokiranih ne mora odmah osjetiti prvim danom odmrzavanja ovrha, odnosno danas, čak ni u sljedećih mjesec dana.
UTJERIVAČI DUGOVA NA UDARU
- Projekcije ne pokazuju da će se dogoditi pravi ‘sudnji’ dan kao što se najavljuju. Danas će se jednostavno aktivirati prijašnje ovrhe, one od prije šest mjeseci, a slit će se i nešto novih. Konkretna posljedica COVID-a vidjet će se tek negdje na proljeće, kad će se broj blokiranih građana vjerojatno znatnije povećati. Koliko, to je teško reći, jer epidemija je, vidimo, potpuno nepredvidiva – govori Škrgatić. Upravo njegovo iskustvo rada s blokiranima govori da oni koji su ranije bili pod ovrhama nisu do danas riješili svoje financije, jednostavno nije bilo tog savjesnog impulsa kod građana.
- Ali sad se smanjio prostor dužnika za pregovaranjem o načinu otplate duga. Konkretno se to odnosi na tvrtke koje se bave naplatom dugova koje su drugi prodali. Ranije su te tvrtke bile spremne na dogovor. Sad više nisu jer šest mjeseci nisu imale priljev prihoda na ime ovrha. Smanjili su im se prihodi i više neće biti toliko fleksibilni na nagodbe i pregovore, nego će vjerojatno početi koristiti sve pravne instrumente kako bi naplatili dugove. Očekujem da će krenuti agresivnije i ovrhe nad nekretninama – kaže naš sugovornik.
Iako je medijima kao bomba
E-GRAĐANI
NAJVIŠE MALIH DUGOVA odjeknula vijest da je ministar financija Zdravko Marić osmislio izmjene Zakona o porezu na dobit kojim bi se konačno trebali razračunati s tvrtkama koje od banaka otkupljuju loše kredite i preuzimaju utjerivanje dugova, Škrgatić u to nije nimalo uvjeren. - Cilj zakona je smanjiti poreznu osnovicu banaka ako otpišu loše kredite i to bi se bankama priznalo kao trošak. Ali problem je što nema kriterija po kojima bi banke naprosto otpisivale dugove građana koje ne mogu naplatiti. Iskreno, mislim da bi banke morale upregnuti dodatne resurse za stvaranje tih kriterija za otpis dugova i za dubinsku forenziku svakog pojedinog slučaja. Puno je jednostavnije to otpisati i prodati dug te mislim da će se to i dogoditi – rekao je Škrgatić i pitao kakva bi to bila poruka građanima koji uredno otplaćuju kredite kad bi se drugima njihovi dugovi jednostavno otpisali ako bi ih prestali plaćati. No onima kojima su se ovrhe već odaslale, pa možda stižu već i danas, savjetuje nekoliko važnih stvari.
ZAŠTITITE SVOJA PRIMANJA
- Preko sustava e-Građani svatko može preko interneta provjeriti je li ovršen. No tu se prikazuje grubi prikaz, ponekad nedostaju detalji. Primjerice, česta zbrka nastaje kad neka tvrtka angažira odvjetnika za pokretanje ovrhe. Preko e-Građanina vidi se da ovrha ide od odvjetničkog ureda, ali ne vidi se tko je poslao ovrhu, koja je to tvrtka. Moguće su i obrnute situacije, da se vidi da je ovrhu poslao, primjerice, komunalac, ali on to radi preko odvjetničkog ureda, a to se nekad ne vidi preko e-Građanina
FINA ZA DETALJE
U sustavu e-Građani može se pristupiti aplikaciji e-Blokade, kojom možete vidjeti je li vam stigla ovrha, pa i osnovna informacija od koga.
I u Fini se može dobiti besplatni uvid u to tko vas je točno blokirao i za koji dug. Ako ima dovoljno novca na računu, ovrha se rješava u jedan dan.