DRŽAVU I NIJE BRIGA ZA PLASTIKU KOJA GUŠI MORE
Grenland je u samo jednom danu izgubio toliku količinu leda da bi otopljena voda bila dovoljna da s pet centimetara prekrije tri Hrvatske, Finskom hara najveći šumski požar u posljednjih pola stoljeća, za gašenje će trebati tjedni, gori i u Irskoj, u Kanadi, tjednima već u plamenu nestaje sibirska tundra, a zapadnu Europu istodobno su pogodile razorne poplave.
Lista ekstremnih vremenskih pojava koje su zadesile sve kontinente u samo nekoliko tjedana zapanjujuća je, iznenađeni su i znanstvenici, koji odavno imaju slična predviđanja, ali ne tako nagla i u tako malom vremenskom razmaku. Klimatske promjene ne događaju se brže od očekivanog, samo zatopljenje i dalje je unutar modela koji je predviđen prije nekoliko desetljeća, no posljedice tih promjena mnogo su dramatičnije no što se pretpostavljalo.
Naprosto, kako je to objasnio američki klimatolog Michael Mann, podcijenili smo potencijal za dramatičan porast svih mogućih ekstremnih vremenskih prilika.
Sad je najavljen još jedan veliki sastanak znanstvenika i predstavnika vlada, trajat će dva tjedna i održat će se online, donijet će se još jedno od bezbrojnih izvješća o stanju klime i ažurirat će se znanstveni podaci o emisiji stakleničkih plinova. Premda pogled na razorna zagađenja kojima planet uništavaju najveće i najmoćnije zemlje na svijetu frustrira i navodi na razmišljanje kako smo mi u Hrvatskoj beznačajni i nemoćni da utječemo na zastrašujuće trendove, podaci o hrvatskim ekološkim strahotama nisu ništa manje šokantni: milijuni pčela otrovani su pesticidima svake godine, a nitko nikad nije kažnjen zbog nepravilne upotrebe (nerijetko i zabranjenih) otrova, u zadnjih deset godina u Hrvatskoj je devastirano 100.000 hektara ili milijarda kvadratnih metara hrvatskih šuma (i to samo u dvije trećine Hrvatske, gdje su aktivisti uspjeli dokumentirati stanje na terenu). Samo sa Sljemena – koje zaprema tek 0,38 posto svih šuma u Hrvatskoj – netragom je nestalo 330.000 kubika drvne mase vrijednih 14 milijuna eura, a Hrvatske šume za to nemaju nikakvo objašnjenje. Jadran se guši u plastici, naše more je među najzagađenijima u Europi, no država nema apsolutno nikakav suvisao odgovor na to što su, primjerice, nedavno 22 broda dviju ribarskih zadruga iz Hvara i iz Tribunja u mrežama izvadila gotovo 30 tona otpada! A to je bila samo beznačajna količina od one koja se svakodnevno zaplete u mreže naših ribarica...