I KRUH CE POSKUPJETI ZA 10 POSTO
Ulja i masti poskupjela su za 20%, gorivo 18%, povrće šest posto... Poljoprivrednici: Pola uroda kukuruza nam je propalo Analitičari: Pandemija je promijenila sve
Žetva će puno duže trajati, prinos i kvaliteta kukuruza i suncokreta neće biti na razini koju smo imali proteklih godina. Sve će se to odraziti na njihovu konačnu cijenu. Svake godine je proizvodnja sve zahtjevnija zbog klimatskih promjena, i opasnosti od nestašice hrane.
Ovako moderne (ne)prilike u ratarstvu, a zbog njih onda i porast cijena hrane, objašnjava Ivan Rumbočić iz Mohova pokraj Iloka. Do porasta cijene kukuruza, pšenice i ulja došlo je, dodaje, zbog sve veće potražnje za brašnom i uljem i sve većih klimatskih ekstrema. Razlog povećanja cijene je i prevelik izvoz žitarica, koji dovodi do nestašice tih kultura, zaključuje Rumbočić, čija se obitelj ratarstvom na oko 110 hektara bavi dugi niz godina
PANDEMIJA I KLIMA SU KRIVCI
- uzgajaju pšenicu, pivarski ječam, suncokret, kukuruz i šećernu repu. Žetva će biti otežana zbog nedavne oluje, a porast cijene za njihov je OPG, kaže Ivan, dobar. - Otkupne cijene su zadnjih godina preniske u odnosu na kvalitetu hrane koju mi proizvodimo. Zbog sve većih ulaganja u proizvodnju bi otkupna cijena trebala biti povećana, dodaje Ivan. Nada se kako će Vlada početi cijeniti ono što poljoprivrednici rade, i još više ulagati u poljoprivredu jer je svake godine proizvodnja sve zahtjevnija zbog klimatskih promjena, a time i vremenskih neprilika.
Gotovo nam je sve poskupjelo - Hrvatska u srpnju, u odnosu na isti mjesec lani, bilježi inflaciju od 2,8 posto, višu od prosječne u EU, koja je sad na 2,5 posto. I najviša je unatrag čak devet godina. Pandemija je prošle godine uzrokovala pad potražnje, a onda i ponude, cijene nafte su bile pale, sve je stalo. Sad nam se događa gospodarski oporavak, koji diže cijene energenata, za sobom povlačeći lančano poskupljenje.
Sve je “išlo gore” - od hrane su nam najviše poskupjela ulja i masti, gotovo 20 posto, povrće je skuplje za šest posto, rasle su i cijene kruha i pekarskih proizvoda, ribe, mesa, jaja... Inflacija od 2,8
OPG-ovac Ivan Rumbočić iz Mohova pored Iloka
posto, koja je, usporedbe radi, lani u ovo doba iznosila samo 0,2 posto, sigurno će pogoditi prosječno hrvatsko kućanstvo. Čak 40 posto svojih primanja ono troši na hranu.
RAST KAMATA I NEJEDNAKOSTI
Što je veća inflacija, naš novac vrijedi manje pa će ju najviše osjetiti oni s najmanjim primanjima - umirovljenici, nezaposleni, primatelji socijalnih naknada - za sto kuna su prije godinu dana mogli kupiti više nego što mogu sad. Bogatiji štogod još i mogu staviti sa strane, i vratit će im se s padom cijena. Kad će to biti, niti jedan ekonomist ne želi predviđati.
- Inflacija od 2,8 je podnošljiva, ali obezvređuje naše plaće, smanjuje nam kupovnu moć. To pogađa životni standard i, osim plaća, obezvređuje i štednju, dionice, fondove. Pogađa siromašne puno više nego bogate, jer siromašni troše cijeli svoj dohodak, što znači da sad remen moraju stegnuti još i više, napominje prof.dr.sc. Marijana Ivanov s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
‘ZBOG SVE VEĆIH ULAGANJA U PROIZVODNJU BI I NAMA OTKUPNA CIJENA TREBALA BITI VEĆA’
‘S INFLACIJOM RASTU I DUGOROČNE KAMATNE STOPE. IMA I DOSTA NEOPRAVDANIH POSKUPLJENJA’
Prof.dr.sc. Marijana Ivanov, Katedra za financije
ULJA I MASTI SU NAM POSKUPJELI GOTOVO 20 POSTO, PORASLE SU I CIJENE E POVRĆA, JAJA, MESA I RIBE, SKORO SVEGA. USKORO ĆE I KRUH ‘IĆI GORE’
Izgledno je da će do kraja godine inflacija i dalje rasti, no teško je predvidjeti koliko, kaže prof. Ivanov. To ovisi o pandemiji, ratovima, sad i o događanjima u Afganistanu, plus klimatske promjene koje smanjuju urode i dižu cijene. - Inflacija je bila očekivana, i pokazuje još dva efekta - rastu dugoročne kamatne stope, što znači da će inflacija biti viša od normale, kao i ulaganja na tržištu kriptovaluta, na kojem bogatiji štite novac od pada njegove vrijednosti - zaključuje prof. Ivanov.
Tekuća goriva za kućanstva su poskupjela gotovo 40 posto, gorivo za vozila 18 posto, energija općenito osam posto. Dvanaest posto je u odnosu na prošlogodišnji srpanj skuplji i plin, a režije i troškovi stanovanja su nam viši za dva posto. Usluge smještaja poskupjele su deset posto, hrana općenito za dva posto.
MNOGI ĆE ODUSTAT OD POSLA
- Ovogodišnja je suša prepolovila urod kukuruza. Od jedanaest jutara, na gotovo pola nije bilo niti jednog klipa - žali nam se Stjepan Međimorec iz Pupelice kod Bjelovara. Na svojem imanju, uz merkantilni kukuruz, sadi i šećerac, prodaje ga na kioscima zakupljenima u Crikvenici. Da nema tog punkta, mogao bi, kaže, proglasiti “stečaj”, što nažalost očekuje brojne OPG-ove bez zaliha, koji žive od jedne žetve do druge. Stanje je alarmantno, zaključuje. - Cijene merkantilnog kukuruza sad već dosežu i 1600 kuna po toni. S takvim cijenama, i daljnjim trendom rasta, to će se odraziti na stočarstvo, jer će mnogi odustati od te proizvodnje. Više se isplati kukuruz prodati nego njime hraniti stoku, kroz meso je manja zarada, dodaje Međimorec. Uvijek najlošije prođu posljednji u lancu - krajnji korisnici, odnosno građani koji sve moraju kupovati, napominje poljoprivrednik. Poremećaj se već osjeti na cijeni kukuruznog brašna, koje je poskupjelo, budući da ovogodišnji urod nije dovoljan za domaće potrebe, zaključuje. Ekstremne vrućine su uzele danak gotovo svim poljoprivrednim kulturama. Još nisu poznati podbačaji u voćarstvu, ali i tu su se već počele zbrajati štete. Zlato Uglješić iz OPG-a Uglješić u Vraneševcima pokraj Slatine godinama se bavi uzgojem krava i stočarstvom. Na njegovom OPG-u, kaže nam, prodajna cijena mlijeka nije porasla, ali je rasla svemu ostalom za proizvodnju mlijeka, uključujući stočnu hranu.
- Ista je situacija i sa junećim/ goveđim mesom, možda je poskupjelo u mesnicama, ali naša prodajna cijena nije porasla objašnjava nam Zlato. Situacija nije svugdje ista kao kod njega. Samo mjesec dana nakon žetve, ratari ubiru rekordne cijene jer je prodajna cijena pšenice porasla iznad dvije kune.
Inflaciju prati Državni zavod za statistiku tako da u devet hrvatskih gradova bilježi cijene oko 900 proizvoda i usluga. Iz HNB-a nam odgovaraju kako u ovoj godini očekuju ubrzavanje prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena na 1,7 posto, sa samo 0,1 posto u 2020. Godišnja stopa promjene cijene energije je porasla, naime, s minus 5,3 posto lani, na gotovo šest posto u ovoj godini.
IMA I NEOPRAVDANIH CIJENA
Najveći “doprinos” tome dao je znatan porast cijena sirove nafte. U HNB-u očekuju da će se u uvjetima postupnog oporavka turističke potražnje godišnja stopa rasta cijena usluga povezanih s turizmom ubrzati. Ocjenjuju da za sada “nije došlo do jačanja domaćih inflatornih pritisaka” jer je rast plaća slab, još uvijek je više nezaposlenih nego prije krize, a cijene usluga koje se formiraju pod utjecajem domaće potražnje ne pridonose znatno inflaciji.
Na pitanje jesu li u inflaciji neke povećane cijene i neopravdane, prof. Ivanov odgovara potvrdno.
- Da, ima i toga, uvijek, tržište tako funkcionira. Kad je ograničena ponuda, proizvođači koji nemaju jaku konkurenciju koriste priliku pa povećaju cijene, ističe prof. Ivanov. Dr.sc. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu je pak uvjeren kako je inflacija sigurno i veća jer ima puno skrivenih “stavki”.
- U pandemiji su promijenjene potrošačke navike ljudi - proizvodi koje kupuju, način na koji ih kupuju, mjesta gdje ih kupuju. Zato treba mijenjati i metodologiju izračuna inflacije. U košarici po kojoj se inflacija računa ima i danas besmislenih proizvoda, a nema, primjerice, građevinskog materijala, čija je cijena na tržištu eskalirala, navodi Lovrinčević. Smatra da su službeni brojevi podcijenjeni.
- A prema njima se onda računa i ostalo - mirovine, jednako tako i velik dio ugovora sadrži klauzulu o inflaciji. U građevini svi ti ugovori više neće biti održivi, dobavljači odnosno izvođači će tražiti promjenu cijena, kaže ekonomist. Ljudi se, pojašnjava, od inflacije “štite” špekulativnim ulaganjima, koja napuhuju balone. Uvjeren je da će takvih, prenapuhanih balona, biti i više nego uoči krize 2007. godine. Problemi s četvrtim valom korone u opskrbnim lukama Azije će, dodaje, dodatno gurati inflaciju prema gore.
Ulagati treba u edukaciju djece, i zdravlje općenito, jer će i zdravstveni sustavi biti preopterećeni, zaključuje Lovrinčević.