Vodič: Ni ne znate da vam banka daje prešutni minus!
Čak 95 posto klijenata banaka uopće ne zna da je u ‘prešutnom minusu’ i toga nisu ni svjesni
Zasad ne postoji jedinstvena odluka banaka da krenu u ukidanje prešutnih minusa građana, doznajemo neslužbeno u nekima od njih. Čak 95 posto klijenata banaka koji koriste minus, njih oko 840.000, koristi “prešutni” minus, koji je i 30 posto skuplji od dopuštenog, a da toga nisu ni svjesni.
HNB je u srpnju bankama poslao okružnicu da moraju pojeftiniti te minuse i da će se mijenjati Zakon o potrošačkom kreditiranju pa se ovih dana progovorilo o tome kako banke klijentima šalju obavijesti o ukidanju prešutnog minusa i vraćanju duga koji je stvoren. Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je u utorak da nema masovnih otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima građana, niti prijeti masovna dužnička kriza.
DRŽAVA ZAKONOM UVELA ‘PREŠUTNI’
Zanimljivo je kako se bura zbog prešutnih minusa digla tek sad, a država ih je blagoslovila, štoviše uvela u zakon, još 2017. godine, dok ih banke imaju od 2019. Naime, prije četiri godine zakonom je država odredila pravila za dopušteni minus, tad jedinu poznatu kategoriju minusa. Definirane su kamate te mogućnost obročne otplate od 12 mjeseci u slučaju da banka klijentu odluči smanjiti ili ukinuti dopušteni minus. Istodobno je, međutim, u zakon uveden “prešutni” minus, na koji se ta pravila ne odnose, i mizerno je zakonski reguliran. Nema ni maksimalno dozvoljenu kamatu niti mogućnost obročne otplate. Banke su to iskoristile i 95 posto klijenata u minusu prebacile iz dopuštenog u prešutni minus, u kojem su kamate mnogo više. HNB nije reagirao odmah nego je tek krajem prošle godine napravio analizu stanja. Ona je pokazala da više od 95 posto svih prekoračenja čine prešutna prekoračenja, koja su u prosjeku 30 posto skuplja od dopuštenih prekoračenja i nerijetko iznose do 300 posto prosječnih mjeseč
nih primanja klijenta. Prosječna efektivna kamatna stopa (EKS) za dopuštena prekoračenja iznosi 7,60 posto, najviša 8,11 posto, dok je za prešutno prekoračenje ona najmanje 8,11 posto, a najviše čak 17,37 posto.
KAMATA NA ‘PREŠUTNI’ I VIŠA OD 17 POSTO
U državi je otvoreno oko 2,5 milijuna tekućih računa na koje građani primaju plaću ili mirovinu. Banke su za 1,8 milijuna tih računa odobrile korištenje minusa, pri čemu dopušteno prekoračenje za samo 94.000, a prešutno za svih ostalih 1,7 milijuna. Oko 840.000 građana i koristi svoje prešutno prekoračenje te ono u prosjeku iznosi oko 8800 kuna, uz kamatu od gotovo 11 posto. Samo oko 31.000 klijenata koristi dopušteno prekoračenje, čiji je prosjek oko 12.295 kuna, uz prosječnu kamatu od 7,60 posto. U prosjeku, svi koji koriste minus, koriste ga u iznosu od 65 posto odobrenog.
Prešutni minus trebao bi biti samo iznimka, ne i pravilo, kao što je sad. No kako zakonom nije dovoljno reguliran, HNB je sad inicirao izmjene zakona, i o tome obavijestio banke.
Novi bi zakon trebao osvanuti do kraja godine i prema njemu će onima koji već imaju prešutni minus on i ostati, ali po reguliranim, ograničenim kamatama te uz mogućnost obročne otplate ako banka taj minus smanji ili ga ukine. To je moguće, primjerice, kod smanjenja plaće, gubitka radnog mjesta i slično.
S druge strane, Zakonom o potrošačkom kreditiranju bit će definirano i da oni koji tek otvaraju tekući račun ne mogu imati dodatni, prešutni minus, veći od 1500 kuna. Dio klijenata sad svog prešutnog minusa i njegovih kamata nije ni svjestan jer je, baš kako mu i ime kaže, s bankom dogovoren “prešutno”. Dopušteno prekoračenje regulirano je ugovorom o tekućem računu, a prešutno je banka samo potrošaču stavila na raspolaganje.