Jela je pola kile kakija na dan, pa se otrovala
Zagrepčanka je jela nezrele japanske jabuke koje sadrže tanine. Oni u želucu stvaraju ‘ljepilo’. Uzrokuju začepljenje i veliku bol
Liječnici Kliničke bolnice Sveti Duh u Zagrebu najprije su posumnjali na upalu gušterače pa su joj dali terapiju koja je privremeno poboljšala njezino stanje, no treći dan je opet dobila grčevite bolove u donjem dijelu trbuha.
Radi se o 42-godišnjoj ženi iz Zagreba koja zadnjih šest godina jede isključivo sirovu vegansku hranu, a nekoliko dana prije dolaska na Hitnu posezala je za velikim količinama japanskih jabuka poznatih i pod nazivom - kaki.
Bol u trbuhu zbog koje se javila liječnicima pojavila se iznenada i trajala je 24 sata te bila praćena mučninom i povraćanjem.
NIJE IZGUBILA NA TEŽINI
Bila je to tupa bol u području gornjeg dijela trbuha koja se širila ispod desnog rebrenog luka i u leđa. Imala je slabiji tek posljednjih tjedan dana, a navodila je i osjećaj rane sitosti. Nije značajno gubila na tjelesnoj masi. Posljednju stolicu imala je dva dana prije dolaska u bolnicu, a bila je uredna. Inače je zdrava, stoji u opisu tima liječnika koji su pratili ovaj slučaj.
Kad ju je trećeg dana u bolnici počeo jako boljeti trbuh, poslali su je na endoskopski pregled jednjaka, želuca i početnog dijela dvanaesnika koji se obavlja u lokalnoj anesteziji. Jedna od liječnica koja je bila uključena u slučaj rekla nam je da su svi laboratorijski nalazi upućivali tek na blažu upalu gušterače, a ne na ono što su naposljetku i otkrili.
- Daljnjim pretragama kod pacijentice smo otkrili fitobezoar zelene boje sastavljen od biljnih ostataka. To je zapravo neprobavljena masa biljnog podrijetla koja je stvorila opstrukciju prolaska sadržaja u donje dijelove crijeva. Žena je morala na operaciju na kojoj su to izvadili i vratio joj se kontinuitet probave - kaže nam u razgovoru Željka Belošić Halle, specijalistica interne medicine, gastroenterologije i hepatologije u Zavodu za gastroenterologiju i hepatologiju Klinike za unutarnje bolesti KB-a Sveti Duh. Takva se stanja, dodaje, inače javljaju u zemljama gdje se konzumira puno sirovog voća kao što su kaki i datulje, koji imaju ljepljivu strukturu.
CELER, BUNDEVA, GROŽĐE...
To se voće taloži ako se pojede u većim količinama i izaziva pojavu bezoara, stranog tijela. Inače, kaki je jestivo voće brojnih vrsta drveća iz roda Diospyros. Nezreli kaki sadrži tanine koji u kiselome mediju, kakav se nalazi u želucu, tvore ljepilu slične tvari i tako mogu uzrokovati stvaranje bezoara. Rizični čimbenik za stvaranje bezoara je i ostala hrana bogata vlaknima, kao što su celer, bundeva, ljuske grožđa, ali i suhe šljive. Postoje inače i razne vrste bezoara, no u ovom slučaju je riječ o fitobezoaru biljnog podrijetla.
OVO STANJE MOŽE ZADESITI SVAKOGA, A U RIZIKU SU I SVI S USPORENOM PROBAVOM
dr. Belošić Halle o važnosti uredne probave MANJAK VLAKANA U SUVREMENOJ PREHRANI SMATRA SE OZBILJNIM NUTRITIVNIM PROPUSTOM
nutricionistica Olja Martinić o važnosti vlakana
Važna je ta ljepljiva komponenta koje nema u povrću i specifična je baš za voće koje sam navela te pogoduje stvaranju takve neprobavljive mase, kaže dr. Belošić Halle. Fitobezoar nastaje akutno i nemoguće je reći u kojem periodu.
- To može biti od nekoliko dana do možda nekoliko tjedana, ali nikako godina. Kod nas se takvi slučajevi javljaju iznimno rijetko, a meni je ovo prvi u karijeri. Naime, ljudi kod nas nemaju takve prehrambene navike koje pogoduju stvaranju takvih tijela. Od pacijentice smo doznali da je unazad nekoliko dana jela veće količine kaki jabuka, možda pola kilograma na dan, a to je rezultiralo nakupljanjem mase u želucu - otkriva nam doktorica, ali i dodaje kako je riječ o stanju koje može zadesiti svakoga, a u riziku su i oni koji imaju sporiju probavu hrane u želucu ili stariji kojima je općenito usporena peristaltika. - To nipošto ne znači da iz prehrane treba izbaciti kaki jabuke ili datulje, upravo suprotno, samo ih treba jesti u razumnim i umjerenim količinama - zaključuje.
Olja Martinić, dijetetičarka i nutricionistica Nutricionističkog savjetovališta Olja iz Splita, pojasnila je kako u slučaju pretjeranog unosa vlakana možemo očekivati da vlakna za sebe vežu nutrijente (kao spužva), a kako su neprobavljiva, tako zapravo onemogućuju pravilno iskorištavanje nutrijenata. Ako se za vlakna vežu nepoželjni sadržaji, to je dobar način da nesmetano napuste organizam.
- Kod osoba sklonih biljnoj prehrani, a posebno sklonih raw food prehrani (sirovoj hrani) susrećemo se s pojavom stvaranja fitobezoara. Namirnice bogate vlaknima daju osjećaj sitosti, dobru teksturu obroka raw food te se ova pojava susreće češće kod vegetarijanaca nego kod svejeda - kaže Martinić. Napomenula je da se neki problemi mogu pojaviti, osim kod pretjerivanja unosom voća bogatog vlaknima, i kod unosa termički neobrađenog povrća, posebno ako se ne radi o mladim izdancima biljaka.
- Inače, jedan od najvećih problema moderne rafinirane prehrane je manjak prehrambenih vlakana. Znatno je češći nego višak, no svjedočimo primjeru poteškoća koje nastaju ako se svakodnevnom prehranom pretjeruje s namirnicama bogatim vlaknima - kaže nutricionistica.
- Namirnice bogate vlaknima daju dulji osjećaj sitosti pa su dragocjene u redukcijskim dijetama. Bubrenjem prehrambena vlakna upijaju otpadne sadržaje iz našeg probavnog sustava, ali u određenoj mjeri za sebe vežu nutrijente koje su potrebni našem organizmu. Zato je potreban oprez kod osoba koje su dugo na dijeti s visokim sadržajem prehrambenih vlakana. Ako pretjeraju mogu se pojaviti anemija i nedostatak nekih važnih vitamina koje će vlakna vezati i naš organizam neće iskoristiti - objasnila nam je splitska nutricionistica Olja Martinić.