SVAKI MJESEC DUG RASTE ZA 280 MILIJUNA KUNA...
Bolnice plaćaju fakture otprilike 230 dana od njihova izdavanja iako je rok 60 dana
Najsvježiji podaci kažu da četiri najveće veledrogerije na dan 31. kolovoza od bolnica potražuju 2,05 milijardi kuna duga, a procjene kažu da ukupan dug bolnica prema svim veledrogerijama trenutačno iznosi tri milijarde kuna.
Kad govorimo o četiri najveće veledrogerije, riječ je zapravo o tvrtkama Medika, Phoenix farmacija, Oktal Pharma i Medical Intertrade, okupljenima u Koordinaciji veledrogerija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Prije točno pet mjeseci, 31. ožujka, dug bolnica prema članicama HUP Koordinacije veledrogerija iznosio je 3,07 milijardi kuna, a ukupan dug prema svim veledrogerijama bio je 4,5 milijardi kuna. - Od travnja do kolovoza Vlada je osigurala dodatnih 2,9 milijardi kuna za plaćanje dugova bolnica, pa je on prema veledrogerijama smanjen za oko milijardu i pol kuna. Prema tome, u proteklih pet mjeseci nastalo je oko 1,4 milijarde kuna novog duga, što bi bilo oko 280 milijuna kuna mjesečno - doznajemo u Koordinaciji veledrogerija.
NOVI PLANOVI I PREGOVORI
Trenutačno je rok plaćanja većine bolnica podjednak i kreće se u rasponu od 210 do 230 dana od datuma računa, kažu u Koordinaciji veledrogerija. Podaci koje iznosimo svježe su obrađeni i predstavnici veledrogerija tek trebaju sjesti za stol te napraviti plan što i kako dalje. Nakon toga cilj im je daljnja komunikacija s Ministarstvom zdravstva kako bi se iznašla nova rje
3
MILIJARDE JE DUG PREMA VELEDROGERIJAMA NA DAN 31. KOLOVOZA OVE GODINE
4,5
MILIJARDE KUNA IZNOSIO JE DUG PRIJE TOČNO PET MJESECI, NA DAN 31. OŽUJKA OVE GODINE
šenja za postojeće dugove i one nove koji se generiraju svaki mjesec. Priča s dugovima prema veledrogerijama nije od jučer. Štoviše, vuče se već godinama. Dugovi bolnica su se gomilali i povećavali, veledrogerije bi zaprijetile obustavom lijekova, Ministarstvo zdravstva našlo bi nekakvo ad hoc rješenje da ugasi vatru i primiri veledrogerije, i tako iznova.
Niti jedna vlast, i niti jedan ministar zdravstva, do sada nisu našli sustavno rješenje za ovaj problem. Ravnatelji bolnica, s jedne strane, govore da iz bolničkih proračuna ne mogu sami podmirivati dugove koji su se gomilali godinama, a Ministarstvo zdravstva, bez obzira na to koji ministar bio na njegovu čelu, lopticu prebacuje na ravnatelje koji “ne znaju upravljati novcem”. Što se tiče rokova plaćanja, sjećamo se iz prijašnjih drama s dugovanjima i obustavom opskrbe bolnica lijekovima da su neke zdravstvene ustanove imale neplaćene fakture starije i od godinu dana.
MEDIKA PRVA STALA S ISPORUKOM
I tako je godinama kuhalo dok nije prekipjelo, pa je krajem ožujka ove godine došlo do obustave isporuke lijekova bolnicama, izuzev Klinike za ortopediju u Lovranu. Najprije se na taj potez odlučila Medika, a nakon nje i ostali. U tom trenutku dug prema Medici bio je veći od dvije milijarde kuna, a ukupan dug bolnica prema svim veledrogerijama i ljekarnama tijekom veljače dosegnuo je gotovo šest milijardi kuna.
- S obzirom na to da iz Vlade nema nikakvog odgovora, čak ni najave razgovora na naša upozorenja, mi smo odlučili da od danas niti jedna kutija lijeka neće otići ni u jednu bolnicu koja ne poštuje zakonske rokove plaćanja od 60 dana. To su sve bolnice u Hrvatskoj osim one u Lovranu - rekao je nakon odluke o obustavi opskrbe Jasminko Herceg, predsjednik uprave Medike.
U strahu su najviše bili pacijenti jer, kako su tad isticali ravnatelji, niti jedna bolnica nikad nema zalihe lijekova za dulji period. Opskrba se inače odvija praktički na dnevnoj bazi, a zalihe, ako se tako mogu nazvati, dostatne su za samo nekoliko dana.
63
BOLNIČKE USTANOVE POSTOJE U HRVATSKOJ, A MINISTARSTVO JE POČETKOM GODINE REKLO DA 13 POSTO NJIH IMA DUGOVE STARIJE
OD GODINU DANA
80%
BOLNICA PLAĆA DUGOVE UNUTAR GODINU DANA, KAŽE MINISTAR BEROŠ, KOJI TVRDI DA VELEDROGERIJE POGREŠNO RAČUNAJU DUG OD DATUMA IZDAVANJA
RAČUNA
1,5
MILIJARDI KUNA PLATILA JE VLADA VELEDROGERIJAMA U POSLJEDNJIH
PET MJESECI
2
MILIJARDE KUNA IZNOSIO JE DUG PREMA MEDICI KRAJEM OŽUJKA, KAD SU SE PRVI ODLUČILI NA OBUSTAVU ISPORUKE LIJEKOVA BOLNICAMA
Svi se boje hoće li uslijediti nova kriza i hoće li veledrogerije ponovno povući poteze obustave lijekova. Za komentar trenutnih brojki zamolili smo i ministra Vilija Beroša, no nismo ga dobili.
Zato možemo podsjetiti na ono što nam je rekao proljetos, kad je problem eskalirao. Brojke Ministarstva zdravstva, naime, nisu istovjetne onima koje daju veledrogerije. I dok se tad spominjao ukupan dug od gotovo šest milijardi kuna, ministar nam je bio rekao da dug iznosi 3,6 milijardi.
- U javnosti se plasira teza od strane veledrogerija da je iznos duga značajno veći jer veledrogerije dug računaju od dana kad su izdale račun, a zdravstvene ustanove računaju dug sukladno zakonskom okviru od dana dospijeća računa. Vrijednost dospjelih obaveza koje su starije od godinu dana iznosi 7,9 milijuna kuna i predstavlja 0,2 posto ukupnih dospjelih obaveza - rekao nam je ministar Beroš početkom ožujka, dok se zahuktavala kriza s veledrogerijama, ističući da je dodatni problem što je pandemija povećala troškove zdravstvene zaštite za više od dvije milijarde kuna, dok je istodobno smanjila doprinose izdvajanja prema HZZO-u.
OVRHE I BLOKADE RAČUNA BOLNICA
A kriza do koje je došlo ovog proljeća nije eskalirala preko noći jer prisjetimo se rujna 2019. godine. Tad je prvi put jednoj bolnici blokiran račun zbog duga prema veledrogerijama. Riječ je bila o Općoj bolnici Knin, a ovrhu nad njom pokrenula je Medika. Prije toga veledrogerije su najavile tužbe i moguće blokade više bolnica. Pritisak tužbi osjetila je tad i Opća bolnica Dubrovnik. Ravnatelj te bolnice, doc. dr. Marijo Bekić, onda nam je rekao da su veledrogerije pokrenule ovrhu u iznosu 120 milijuna kuna, dok je ukupni dospjeli dug te ustanove bio 160 milijuna kuna.
- Uložili smo prigovore i sve je na sudu, a ne očekujemo da će nas blokirati jer vjerujemo da će sustav iznaći nekakvo rješenje. U ovom trenutku pacijenti nisu ugroženi, ali dugoročno bi mogli biti – izjavio nam je svojedobno ravnatelj Bekić. Rješenje za ovu problematiku većina bolničkih ravnatelja vidi ponajprije u tome da se povećaju bolnički limiti, ali da se isto tako poveća cijena zdravstvenih usluga koje naplaćujemo od HZZO-a, i koje su sad nerealno niske. Najveći problem su posebno skupi lijekovi, na koje odlazi najviše bolničkog novca, pa ravnatelji misle da bi Ministarstvo zdravstva trebalo posebno skupe lijekove plaćati iz svog proračuna.
Beroš je već isticao da veledrogerije dug računaju od dana izdavanja računa, umjesto od dana dospijeća
MALI BOLNIČKI LIMITI
Bolnice teško mogu funkcionirati unutar premalih limita i plaćati dugove na vrijeme. Mnogima cjelokupni limiti
odlaze samo na plaće.
SKUPI LIJEKOVI
Posebno skupi lijekovi veliki su problem jer ih bolnice plaćaju iz svojih budžeta. Smatra se da bi ministarstvo trebalo
preuzeti takva plaćanja.
COVID SVE OTEŽAO
Pandemija je znatno financijski opteretila zdravstveni sustav, dok se istodobno smanjio priljev doprinosa preko HZZO-a. To je dodatno
produbilo dugovanja.
PRENISKE CIJENE
Cijene bolničkih usluga, koje se naplaćuju od HZZO-a, nerealno su niske. Njihovo povećanje omogućilo bi bolnicama
veći priljev novca.
DUG DRŽAVE
Država je dužna uplaćivati u zdravstveni proračun troškove za određene kategorije osiguranika, ali to ne čini. Taj novac
zato nedostaje zdravstvu.