Nestajemo! U 10 je godina nestao grad veličine Splita i pol
DEMOGRAFSKI POTOP
Hrvatska je početkom ove godine imala oko četiri milijuna i 48.000 stanovnika, što je 237.000 manje nego po zadnjem popisu 2011. To znači da smo u manje od 10 godina izgubili više od pet posto populacije, odnosno svakog dvadesetog stanovnika.
Zabrinjavajuće su to procjene koje je objavio Državni zavod za statistiku. Demografske gubitke pretrpjele su gotovo sve regije. Samo tri od 21 županije bilježe porast stanovništva. On je osjetniji jedino u Zagrebu, a rast, iako slabiji od metropole, bilježe Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija. Najviše stanovnika izgubila je Osječko-baranjska županija, a u postotku je najgore prošla Vukovarsko-srijemska županija, kojoj nedostaje više od 17 posto populacije. Više od 16 posto stanovnika izgubile su Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija. Po gradovima najveći pad stanovnika pretpjela je Rijeka, a slijede Split i Osijek. Kad se promataju relativni pokazatelji u depopulaciji, na vrhu je Vukovar, koji je u zadnjem desetljeću izgubio petinu stanovništva unatoč velikim ulaganjima države u revitalizaciju, piše Tportal.
OVO MORA SVE ZABRINUTI
- Događa se ono na što godinama upozoravamo. Silina depopulacije u Hrvatskoj je nevjerojatna za ovako malobrojno stanovništvo. Izrazito negativna je nevjerojatna silina prirodnog pada stanovništva, odnosno više umrlih nego rođenih. Oni koji su se iselili još nisu izgubljeni. Ovakvi brojevi bi morali svakog racionalnog, tko upravlja zemljom, zabrinuti, ali to nije tako - rekao je demograf Stjepan Šterc. Naveo je kako smo lani imali 21.000 više umrlih nego rođenih, a procjenjuje da će ove godine taj broj umrlih u odnosu na rođene premašiti 26.000.
- Zamislite projekciju za idućih 5 do 10 godina uz takav trend. To je prestrašno - kaže Šterc.
Iako politika stalno prezentira kako se puno toga čini na revitalizaciji, Šterc navodi kako je ta problematika zapravo potpuno zanemarena. Sve se svodi na najave ili tehničke mjere, a nedostaju nam strateške ključne odluke. Koliko se problem demografije ozbiljno shvaća najbolje pokazuje što je ta problematika s ministarstva svedena na državni ured.
- Ako se ne prihvati da je demografska problematika ključna za sadašnjosti i budućnost zemlje, brojevi će nam biti još i gori, što je problem za sve djelatnosti i praktički sve sustave u državi - upozorava Šterc.
Jedna od ključnih strateških odluka, navodi, trebao bi biti poticajniji porezni sustav za obitelji. Osim klasične populacijske politike poticanja rađanja, država mora značajno poraditi na povratku iseljenika, posebno mladih obitelji s djecom. Podsjeća na podatak HNB-a kako su doznake, odnosno gotov novac, koje u Hrvatsku stižu iz inozemstva veće nego što je zarada od stranih turista.
- To su nevjerojatni podaci. Svakom normalnom i racionalnom, koji želi ukupan razvoj i uređenost Hrvatske, bilo bi jasno otkud treba početi. Trebamo se osloniti na to bogatstvo, kao što čine Irska i Izrael. Po uzoru na Irsku, trebali bismo ulaganja iseljenika u domovinu osloboditi poreza na dobit, odnosno osigurati im lakše poslovanje ovdje nego u nekoj drugoj zemlji zaključio je Šterc.