Župnik je u crkvi osmislio filmsku vrpcu
Hannibal Williston Goodwin 13. rujna 1898. godine patentirao je metodu za izradu prozirnog savitljivog filma u roli od nitrocelulozne podloge za film, koja je korištena u kinetoskopu Thomasa Edisona, ranom stroju za gledanje filmskih slika.
Rođen je 1822. godine u Ulyssesu u New Yorku i odrastao je na farmi. Studirao je pravo, ali nakon toga i teologiju pa je postao svećenik. Promijenio je nekoliko crkvi pa se napokon smjestio 1867. godine u župi u New Jerseyu. Iako je bio svećenik, zanimali su ga vrpca i film. Tako je u potkrovlju crkve napravio kemijski laboratorij. Na krovu je izbušio rupu za bolju sunčevu svjetlost, kako bi lakše radio.
Patent za prozirnu vrpcu prijavio je u svibnju, a dok je čekao odobrenje, koje je stiglo u rujnu, već se udaljio od crkve i samostalno počeo proizvodnju savitljive prozirne vrpce za film. Tvrtku Goodwin Film and Camera Company osnovao je 1900. godine,
U potkrovlju crkve Hannibal Williston Goodwin napravio je laboratorij. Ondje je osmislio prozirni savitljivi film u roli 13. rujna 1898.
ali prije nego što je počela filmska revolucija, slomio je nogu. Ubrzo je i umro od upale pluća. To je bilo 31. prosinca 1900. godine. Njegov je patent prodan tvrtki Ansco, koja je naposljetku tužila Kodak za kršenje patenta i dobila pet milijuna dolara.
S obzirom na to da tijekom života nije bio nagrađen za svoj doprinos filmskoj industriji, Međunarodni filmski festival u Newarku proglasio je jednu od svojih glavnih nagrada Nagradom "Hannibal Goodwin" za inovaciju u filmskom stvaralaštvu.
Jedan od prvih filmova snimio je Max Skladanowsky, kamerom koju je konstruirao 1892. godine. Projiciran je 1895. godine u Berlinskom vrtu uz pomoću projektora. Razlikovao se od Edisonova kinematoskopa jer je ovaj film moglo gledati više ljudi istodobno. Ipak, rođendanom kinematografije smatra se 28. prosinca 1895. godine, kad su braća Lumiere svojim kinematografom, koji je služio kao kamera i projektor, održali u pariškom Grand Cafeu prvu projekciju svojih filmova. Od tada počinje usavršavanje filmskih kamera i projektora.
Na hrvatskom tlu film se pojavio manje od godinu dana nakon prvih pariških projekcija braće Lumiere. U Zagrebu je 8. listopada 1896. godine održana prva filmska projekcija. To je bilo u zgradi Pjevačkog društva Kolo. Prva domaća produkcijska kompanija bila je Croatia, koja je 1917. godine proizvela prvi hrvatski igrani film, “Brcko u Zagrebu”, Arnošta Grunda. Taj je film, nažalost, izgubljen, kao i sva ostala igrana ostvarenja nastala u Hrvatskoj između dva svjetska rata.