Kad je cijeli

proces gotov, osušene smokve pakira u vrećice od pola ili jednoga kilograma, u koju stavlja i po dva-tri lista lovora, koji uz to što je dekorativan, ima zadaću štititi smokve. Na veliko ih prodaje po 40 kuna, a ovako na kućnom pragu za kilogram ove suhe delicije potrebno je izdvojiti od 60 do 80 kuna. I sve će, kaže, prodati i ona i njeni susjedi. Jer suhe smokve iz ovoga kraja svojom su kvalitetom nadaleko poznate. Ne mogu ih zamijeniti one uvozne. Bit će ih sve do kraja rujna.

- Sve zavisi od vremena, jer kad krenu prve jutarnje rose, smokve će početi pucati i tad nisu više dobre za sušenje, ali ova je godina već oborila sve rekorde. Ne pamtimo već dugo ovako dobru godinu - zaključuje Tomislavka.

s bloga Zelenarium kaže kako je naučila cijeniti sušene rajčice tek kad ih je usred zime neuspješno pokušavala kupiti. Kad bi ih konačno nabavila, bile su uvezene iz dalekih krajeva, sumnjiva podrijetla, a još više okusa. - Preslani, umjetni okus pokvario bi mi svako jelo koje bih napravila i to me bacalo u očaj. Zato sam odlučila tome stati na kraj. Napravila sam ih sama, i to od sedam kilograma šljivara. Stavljam ih u mnoge sirove namaze i pesta kaže Tina.

Mjera od pet kilograma dovoljna je za veliki Sedona dehidrator s devet ladica. Količinu rajčica odredite sami, ovisno o tome u čemu ćete ih sušiti. Naravno, idealno bi bilo sušiti ih na suncu, ali ako nemate tu mogućnost, sušite ih u dehidratoru.

- Ako nemate dehidrator, možete se poslužiti pećnicom na otprilike osam sati na najviše 50°C, no to je zadnji izbor budući da je neekonomično, a ujedno neće niti ostati sirove jer vjerojatno nećete moći podesiti pećnicu na 42°C, što je temperatura na kojoj namirnice ostaju sirove. Dakle, rajčice namačite 15-ak minuta u vodi u koju ste dodali alkoholni ocat, kako biste uklonili bakterije. Ako je moguće, pokušajte nabaviti rajčice koje su iz ekouzgoja. Isperite ih tekućom vodom. Prerežite ih po pola i slažite na ladicu dehidratora. Posolite. Dodajte začinskog bilja po želji (origano, majčina dušica), ali nije neophodno. Sušite u dehidratoru na 42°C oko 24 sata, dok ne postanu potpuno suhe. Ako će se neravnomjerno sušiti, možete ih s vremena na vrijeme okrenuti i zamijeniti im mjesta, tj. zarotirati cijelu ladicu za 180° objasnila nam je Tina. Ako ste ih dobro posušili, možete ih čuvati u staklenci s poklopcem kroz koji ne ulazi zrak, a možete ih i spremiti u zamrzivač. sušenja dobro zaštite, mogu potrajati i do nekoliko tjedana ili mjeseci nakon obrade - kaže. Ističe da je važno kontrolirati temperaturu i vlagu prilikom sušenja, a ti će parametri rezultirati besprijekornim proizvodom. Na tržnicama, kaže Medić, vlada nelojalna konkurencija jer sušene namirnice ne prodaju samo oni koji ih pripremaju na profesionalan način.

- Sušene smokve imaju posebnu tehnologiju izrade i samo na tradicionalne načine, ali ako radite bilo kakvo nasilno sušenje, namirnica mijenja boju i oblik. To znači da će priručni strojevi rezultirati sušenim voćem koje ima bitno promijenjenu boju, izgled i okus, pa ljudi koji inače vole jesti sušeno prepoznaju je li riječ o kvalitetnom proizvodu ili ne. Kod onih koji suše u pećnicama, primjerice jabuke, one na visokim temperaturama potamne. A ako ih sušite u dehidratoru, najčešće ili pregore ili ostanu nedosušene - upozorava Medić na najčešće pogreške dodajući kako se prosječnom kućanstvu ne isplati, s obzirom na cijene energenata, sušiti manje količine voća ili povrća jer je riječ o dugotrajnom postupku koji iziskuje puno struje. Preporučuje zato kupnju već osušenih namirnica kod pouzdanog proizvođača, a danas i mnoge tvrtke nude uslugu sušenja voća ili povrća koje sami donesete.

Među njima je zagorska tvrtka Zebrano. Kažu kako su prije svega na uslugu OPG-ovima, no imaju otvorena vrata i za pojedince.

- Sad sušimo uglavnom bobičasto voće, aktualna je aronija. Sušimo je u zrnu, ali i onu nakon cijeđenja soka, mi to zovemo trop. To se suši i melje. Uzimamo i manje količine namirnica, pa čak i kombinacije voća i povrća, raznog bilja, čajeva, svega što možete zamisliti - kaže nam vlasnik tvrtke Dragutin Gulija.

Sušenje je najprirodniji način konzerviranja namirnica, dodaje.