NE PRESKAČITE DORUČAK I PROMIJENITE STIL ŽIVOTA

Rigorozan režim uz educiran kalorijski unos i jaku fizičku aktivnost nije poanta. Važno je educirati ljude da se s tim nose cijeli život, kaže dr. sc. Tomislav Božek

Svjetska zdravstvena

organizacija definirala je debljinu kao kroničnu, progresivnu i relapsirajuću bolest, a unatoč tome što imamo oko 65 posto građana Hrvatske s prekomjernom tjelesnom težinom, ili pretilih, zasad je vrlo malo pacijenata s dijagnozom E65, što je šifra te bolesti u međunarodnom šifrarniku. Što bi mogao biti razlog tome, pitamo dr. sc. Tomislava Božeka, specijalist internist, sa subspecijalizacijama iz endokrinologije i dijabetologije iz Sveučilišne klinike ‘Vuk Vrhovac’, jednoga od sudionika panela posvećenog debljini kao bolesti, koji je održan u sklopu ovogodišnjeg Back Together Summita.

- U Hrvatskoj je 63 posto ljudi koji su pretili ili imaju prekomjernu tjelesnu masu.

Ako se taj trend nastavi i dalje, u budućnosti ćemo na neki način imati stigmatizaciju osoba s normalnom tjelesnom masom. Dakle, ljudi evoluiraju, prihvaćaju se različitosti i ne razumijem zašto bi se prema pretilima upiralo prstom. No, sam čovjek sebi često proizvede osjećaj da je stigmatiziran, više nego što smatram da ga društvo diskriminira – kaže. Dodaje kako debljinu treba shvatiti kao kroničnu, progresivnu i relapsirajuću bolest, jer tek tada možemo razumjeti kako ju je moguće liječiti.

- Relapsirajuća je bolest,

u smislu da se pacijenti s njom nose kroz cijeli svoj život. Provode raznorazne dijete, skinu kilograme i onda se oni ponovno vrate. Dakle, da bismo pacijentu pomogli, izuzetno je važno promijeniti njegov životni stil. Nije poanta nekoga 2 ili 3 mjeseca držati na nekom rigoroznom režimu uz educiran kalorijski unos i jaku fizičku aktivnost. U sklopu suvremenog pristupa liječenju pretilosti bitno je educirati čovjeka kako će se s tim nositi cijeli život – pojašnjava te dodaje kako se vrlo često susreće s tim da ljudi ne konzumiraju doručak i najčešće se prve kalorije unose oko 12 ili 13 sati. To nikako nije dobro.

- Doručak se ne smije preskakati. S druge strane, treba reducirati ili čak ukinuti kasne večernje obroke. Dakle, među osnovnim postavkama su 3 glavna i 2 međuobroka, odnosno ukupno 1300, 1500 ili 1700 kcal dnevno, ovisno o masi i intenzitetu fizičke aktivnosti pacijenta.