SUŠA PA KIŠA UNIŠTIT ĆE VOĆE, ALI I ŽITARICE
BOJANA MRVOŠ PAVIĆ
je nastao premali broj stanica. Sad pak previše vode izaziva pucanje tih stanica. Šteta će biti od deset do 15 posto - Ivkovićeva je prognoza. Bit će i puno prezrelih plodova, dodaje, koji će odmah morati u prodaju. Kako su šljive uglavnom pobrane, šteta će, kaže, u najvećoj mjeri biti na kruškama i jabukama. Na pitanje hoće li manjak proizvodnje značiti onda i više cijene ovoga voća, Ivković odgovara kako prezrele voćke odmah idu u prodaju, što, dapače, znači njihovu nižu cijenu. Jeftinije će morati prodavati i voćari koji nemaju hladnjače, dakle oni manji - svi oni moraju prodati proizvodnju odmah nakon berbe.
i na tržištu žitarica. Za kukuruz je kiša u kolovozu pala prekasno, plod se osušio i sad su ga rujanske kiše dotukle. Neće biti dobro ni s proizvodnjom soje, kao ni suncokreta.
- Soja je bila zrela i sad zbog ovoliko kiše njeno zrno opada na tlo, moguće je da će se pojaviti i plijesan. Najveći gubici će biti u kukuruzu koji je presuh i sad također pada. Nema stroja koji
ga može pokupiti s tla, a nema ni radne snage koja bi to napravila ručno. Počet će truliti - kaže Mato Brlošić, ratar iz Hrvatske poljoprivredne komore. Velike oborine štete i suncokretu, dodaje.
- Jedino dobro u svemu jest činjenica da je tlo napokon pogodno za pripremu jesenske sadnje pšenice i ječma. Prije kiše je bilo kao kamen, ništa s njim nismo mogli - kaže Brlošić. Dodaje kako će klimatske promjene ovakve oscilacije u vremenu uzrokovati i ubuduće, što znači da će poljoprivrednici morati reagirati brže. Rijetki od njih u Hrvatskoj imaju i sušare, zahvaljujući kojima bi u berbu mogli ranije, prije velikih nepogoda. Osim toga, zbog rasta cijena goriva te su sušare za one koji ih imaju sad veliki trošak. Agroekonomist prof. dr. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu kaže da je, ipak, od ovolikih oborina veća korist nego šteta.
- U suši potpuno ispražnjeni podzemni rezervoari sad su opet puni. Nije bilo kiše, nije bilo ni vlage iz tla, sad je razina podzemnih voda opet dobra. Budemo li imali zimu bez kiše, ali sa snijegom, bit će dobro za sve nas, a ne samo za poljoprivrednike - pojašnjava profesor. Na pitanje kakve cijene hrane možemo očekivati ove jeseni, kaže kako pojeftinjenja neće biti.
- U lancu opskrbe svatko želi zaraditi, i jedino što može utjecati na pad cijena jest pad potražnje. Dok god je ona visoka, i cijene će se održavati takvima - zaključuje agroekonomist. Konzultantkinja za poljoprivredu Zvjezdana Blažić zaključuje kako će cijene ovisiti o ukupnoj žetvi - ne samo u Hrvatskoj i regiji, nego globalno. - Kukuruz je globalno rasprostranjena kultura pa mu se cijena tako onda i formira - globalno. Unatrag nekoliko mjeseci cijene kukuruza i soje, pa i suncokreta na burzama su počele padati, između ostalog zato što je krenuo i izvoz žitarica iz Ukrajine preko nekoliko prometnih pravaca. Pojeftinjenja hrane u maloprodaji, međutim, neće biti, svakako ne značajnijih. To bi bilo nerealno očekivati - sirovina čini tek mali postotak cijene. Jako su poskupjeli ambalaža, prijevoz, mnoge druge stavke - kaže Blažić.