Morat ćemo štedjeti
Između 12 i 13 sati je vrhunac radne aktivnosti, a navečer između 19 i 20 sati većina ljudi je budna, uključeni su uređaji, grijanje na struju u Dalmaciji, sprema se večera ili ručak za sutra.
Kako se
električna energija ne skladišti, za ta vršna opterećenja, kad se kupuje struja, ona zna doseći i cijenu od 4000 do 5000 eura za megavatsat, desetak puta više nego košta i sad kad su cijene porasle. Vršna opterećenja se pokrivaju i iz termoelektrana na plin, a upravo je cilj uštedjeti plin zbog ograničenog uvoza iz Rusije koji je podigao cijenu tog energenta. Europska komisija predviđa da će se samo pet postotnim uštedama u vršnim satima smanjiti potrošnja plina u EU za čak 1,2 milijarde kubičnih metara. To je nešto manje od polovice potrošnje plina u cijeloj Hrvatskoj tijekom godinu dana. Hrvatska, ali i ostale članice morat će odrediti 76 sati mjesečno u kojima se najviše troši i napraviti traženu uštedu od pet posto. - Tek očekujemo zajedničke odluke operatora prijenosnih sustava jer samo dogovorno postupanje može izazvati ispravne efekte. Zašto? Zato što u EU imamo zajedničko europsko tržište električne energije i cijena energije u vrijeme paneuropskih ‘špica’ potrošnje može biti snižena samo ako svi smanje potrošnju baš u tim satima. Tako da svakako očekujem neku zajedničku odluku (ili barem preporuku) o satima kad bi se trebala smanjiti potrošnja pet posto. Vršna opterećenja nisu u istom trenutku u cijeloj Hrvatskoj, ali isto tako nisu ni u različitim državama, pa je zbog toga i nužan dogovor oko ‘pravih’ sati - odgovorili su nam iz HOPS-a.
pet posto u vršnim satima ne bi trebala donijeti previše problema s energijom i može se postići uz racionalnu potrošnju. Neki od savjeta su da se rublje ne suši u sušilicama, koje su golemi potrošač, u vršnim satima bi se trebalo pripaziti da ne budu uključeni svi uređaji, od grijalica do bojlera.
Kako se navodi i u vodičima za uštede za grijanje (bilo plin, struja ili toplana), optimalna temperatura soba u kojima se boravi treba biti 20-21 stupanj Celzijevih jer svaki stupanj više nosi šest posto veću potrošnju. Sobe u kojima se ne boravi i u kojima se spava griju se i na pet stupnjeva nižoj temperaturi. Prozori trebaju biti dobro zabrtvljeni da se ne gubi energija, grijaća tijela poput radijatora ne bi trebala biti prekrivena sušenjem rublja ili se ispred njih nalaziti namještaj i pokućstvo. Uređaje na stand-by modu koji se ne koriste treba isključiti. Na kraju, po odluci Vlade, i tvrtke i građani koji budu manje trošili će i jeftinije plaćati kilovatsate koje potroše. Za građane koji u pola godine troše do 2500 kilovatsati, cijena će biti 59 eura za megavatsat, a za potrošnju iznad toga cijena raste na 88 eura. Za tvrtke je jeftinija struja osigurana do potrošnje od 250.000 kilovat sati, a iznad toga će plaćati dvostruko višu cijenu.