Velika analiza: Treba nam više gimnazija
ANA DASOVIĆ
na poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja. Analiza i reforma srednjih škola dio su Nacionalnog plana oporavka. Studiju su napravili Teo Matković i Josip Šabić, a njihovo temeljito istraživanje jasno upućuje na probleme o kojima već godinama govore ljudi iz obrazovnog sustava, ali i sami učenici i roditelji. Potreba za gimnazijskim obrazovanjem očita je, posebno u županijama s većim brojem učenika. To se vidi i iz velikog interesa učenika za tzv. strukovne gimnazije, čija je eksperimentalna provedba privedena kraju. Gimnazijske kapacitete bi trebalo povećavati, posebno u područjima poput Grada Zagreba sa Zagrebačkom županijom, ističu autori. Na to upućuju i podaci da posljednjih godina između polovice i dvije trećine maturanata
strukovnih programa upisuje visoko obrazovanje. S druge strane, ističu znanstvenici, u mnogim županijama jednostavno više nema učenika za preveliki broj strukovnih programa koji se nude. Nema više ni zakonskih mogućnosti da se smanjuju ionako smanjeni razredi. Autori smatraju kako bi se škole s nedovoljno učenika mogle preorijentirati na tražene programe, ali i cjeloživotno obrazovanje za odrasle. Bilo bi važno, kažu na temelju analize, trogodišnje programe produljiti na četverogodišnje jer postoji sve veći interes.
- Kapaciteti su uvelike smanjeni u sektorima poljoprivrede, prehrane i veterine, šumarstva, prerade i obrade drva, geologije, rudarstva, nafte i kemijske tehnologije, tekstila i kože te u velikom sektoru ekonomije, trgovine i poslovne administracije - navode u zaključku studije.
U Ministarstvu znanosti se nadaju kako će im ova studija napokon biti čvrsti temelj za promjenu upisnih kvota u određenim županijama, čemu se protive osnivači. No od tog plana neće odustati, pa će i za iduću školsku godinu mijenjati upisne kvote, najavljuju.